Jačanje procesa imunizacije, kolektivni imunitet od izuzetnog značaja

(Patria) - Šefica UNICEF-a u BiH Rownak Khan i voditeljica programa za zdravstvo i za rani rast i razvoj u UNICEF-u Fatima Čengić posjetile su nedavno Krizni štab Federalnog Ministarstva zdravstva FBiH gdje su razgovarale s rukovodiocem Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za javno zdravstvo Sanjinom Musom i pomoćnikom ministra za javno zdravlje Goranom Čerkezom.

Istaknuta je važnost vakcinisanja u zaštiti zdravlja djece kao jedne od najvažnijih javnozdravstvenih mjera i nastavka programa imunizacije u punom obimu, s obzirom da redovita imunizacija predstavlja i smanjene tereta za zdravstveni sistem, naročito kada se on nalazi suočen s izazovom kakav je odgovor na COVID-19. 

Federalni zavod za javno zdravstvo je još početkom maja poslao preporuku da se na terenu nastavi sa programom obavezne imunizacije sukladno programu obaveznog cijepljenja koji je na snazi i on se na terenu provodi u skladu s mogućnostima i uz pridržavanje striktnih mjera za prevenciju i kontrolu infekcije i praćenje općih i specifičnih preporuka radi sigurnosti osoblja i pacijenata u kontekstu COVID-19 bolesti. 

Osnovni cilj imunizacije je da zaštiti pojedinca. Pojedinac koji je cijepljen, istovremeno će manje vjerojatno postati izvor infekcije za druge. To znači da će i pojedinci koji nisu ili ne mogu biti cijepljeni biti zaštićeni rutinskim programom imunizacije. 

“Ovaj koncept se naziva kolektivni imunitet. Bolesti koje se mogu sprječiti imunizacijom mogu imati veoma ozbiljne posljedice po zdravlje, naročito djece. Pad kvaliteta kolektivnog imuniteta populacije protiv određenih zaraznih bolesti, prijeti ponovnim sporadičnim ili epidemijskim javljanjem bolesti. U epidemiji morbila u 2014/15. godini, u Federaciji BiH prijavljena su 5103 slučaja, među kojima su 553 osobe hospitalizirane. Kolektivni imunitet, kao dodatna zaštita od bolesti koja je rezultat visokog obuhvata imunizacijom u zajednici, značajan je za najosjetljivije članove zajednice koji su premladi za cijepljenje, za trudnice i osobe koja ne mogu biti cijepljene zbog medicinskih kontraindikacija”, navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

No, roditelji strahuju od nuspojava, a posljednjih godina zabrinjavajuće je niska stopa vakcinisane djece. Prema podacima do kojih je došao NAP nema pretjerano veće želje za vakcinacijom djece čak ni poslije pandemije koronavirusa.

Roditelji se često pitaju zašto ne postoji fond za liječenje djece oboljele od negativnih efekata od vakcina, kao, na primjer, u Americi ili Velikoj Britaniji.

“Komplikacije cijepljenja, kao svaki drugi poremećaj zdravlja, se vode (dijagnostika, liječenje, rehabilitacija) prema pravilima i raspoloživim sredstvima postojećih fondova zdravstvenog osiguranja”, kažu iz Zavoda.