Sačuvati BiH: Lazović i Komšić pozivaju na objedinjavanje građanske inicijative i socijaldemokrata

SARAJEVO, (Patria) - Tema današnje sesije Kruga 99 bila je „Osnaživanje državotvornih snaga i građanske odgovornosti“, a kao uvodničari bili su Ivo Komšić, nekadašnji član ratnog Predsjedništva BiH i Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine RBiH.

Profesor Komšić je istakao kako se Bosna i Hercegovina od Daytonskog sporazuma do danas nije nalazila u težoj političkoj i sigurnosnoj situaciji.

"Nakon Općih izbora koji su održani 2018. godine još se nije formirala izvršna vlast na svim nivoima. Zaustavljene su reforme i procesi približavanja države euroatlanskim integracijama. Etnonacionalističke stranke istrajavaju na daljnjim podjelama društva i države i svojim ucjenjivačkim zahtjevima blokiraju i onaj dio vlasti koji se formirao. Zakoni se ne donose, privredom vlada stihija, socijalno stanje građana je sve
lošije, mladi ljudi napuštaju zemlju. Beznađe je opće društveno stanje. Susjedne države se sve direktnije miješaju u unutarnje prilike naše zemlje i krše Daytonski sporazum. Predstavnici međunarodne zajednice u našoj zemlji, čak i oni s aktivnim mandatom, ne čine ništa da to zaustave", naveo je.

Smatra da je u takvim okolnostima potrebno objediniti sve patriotske i građanske snage kako bi se osiguralo funkcioniranje države, autentičnost društvenog života zasnovanog na tradiciji i prosperitetan život danas.

"Tradicija je osiguravala autentičnost života svim narodima naše zemlje. To je bila jedinstvena tradicija bez obzira na razlike. Razlike su bile nametnute a ljudi su se branili tako što su te razlike neutralizirali zajedničkim životom i na njemu gradili autentičnost. Nacionalizam je imao za cilj to uništiti i rat je korišten da bi se pokazala nemogućnost takvog života. Politika se stavila iznad života. Prosperitetan život danas se može graditi na toj tradiciji.

Za ovakve ciljeve potreban je društveni aktivizam širih razmjera. Patriotske stranke i građanske inicijative trebaju objediniti svoje aktivnosti. Sadašnje nepodnošljivo stanje se ne može prevladati rušenjem i paljenjem državnih institucija nego promjenom vlasti u njima. Vlast se mora mijenjati demokatskim sredstvima – demokratskim izborima", kazao je Komšić.

Lazović je kazao da se politička borba za državnost BiH vodi od 1992. godine kada je primljena u UN.

"Politička bitka se vodi između političkih snaga koji su za reintegraciju bosanskog društva i države i onih partija koji su za njenu dezintegraciju. Ako se državnost jedne zemlje potvrđuje njenim stanovništvom, teritorijem, organiziranom vlašću i mogućnošću da saradžuje sa drugim državama onda se svakako može reći da današnja BiH uz sve teškoće sa kojima se suočava svoju državnost potvrđuje i na unutrašnjem i vanjskom planu. Na žalost moram reći da današnja BiH nije država iz referendumskog pitanja. Sačuvan je samo okvir ali sadržaj tog okvira je dosta haotičan. Društveni odnosi su pokidani, nisu kohezioni element. Društvo je duboko raslojeno, etnički podijeljeno a državne institucije slabe i neefikasne. Šta je razlog i zbog čega se BiH doživljava kao nestabilna država čija se budućnost stalno propituje i dovodi u sumnju njen opstanak.

Moj odgovor je kratak i jasan. Na sadašnjem ustavno-pravnom rješenju i teritorijalnoj podjeli BiH na dva entiteta ne može se graditi stabilna, funkcionalna i demokratska država. Ova Dejtonska formula pokazuje se svih ovih proteklih godina kao neuspješan eksperiment. Ako je Ustav svake države njen temeljni akt koji je čini stabilnom i funkcionalnom onda se za naš sadašnji Ustav može reći da je generator većine naših političkih nesporazuma. Sadašnji Ustav BiH je izvorište naših tegoba. On afirmira etničke podjele. Na tim podjelama jačaju i učvršćuju svoju moć etničke stranke a građanske stranke stiješnjene i potisnute u kantonalne sredine sa bošnjačkom većinom.

Dakle prijetnje secesijom BiH ili njenom daljnjom podjelom kao i ukupno stanje u državi traže adekvatan politički odgovor.

Posebnu odgovornost u tome imaju stranke socijaldemokratskog usmjerenja. Ideja socijaldemokratije je potrebna BH društvu. Ona je integrirajuća. Socijaldemokratija artikuliše potrebe većine građana kroz aktivnosti evolutivnog razvoja društva bez većih potresa i sukoba. Činjenica da je danas ta ideja rascjepkana i podijeljena na više stranaka. A da bi imala snagu promjena morala bi biti na okupu. Bez toga prepreke na putu izgradnje boljeg društva i stabilne države teže će se otklanjati. Građanske partije trebaju biti odgovorne i spremne da uvijek kada je BiH ugrožena i spolja i iznutra, kada je ugrožen njen evro-atlanski put, kad se negira istina i pravda iz nedavnoga rata da sarađuju i prave jedinstven blok sa svim strankama i građanskim udruženjima kojima je cjelovita i stabilna BiH interes. U takvim trenucima ideološke razlike ne smiju biti prepreka zajedničkom djelovanju", zaključio je Lazović.