Članak

INICIJATIVA GS-a: Vlada FBiH da napravi akcioni plan za čišćenje prirodnih vodotoka

Naime, već godinama nema planskog ulaganja u čišćenje prirodnih vodotoka i suhih korita koja imaju funkciju baš u slučaju poplava.

Autor članka 23.06.2020 - 13:20

SARAJEVO, (Patria) - Građanski savez (GS) danas je u Predstavničkom domu Parlamenta FBih podnio inicijativu da Vlada Federacije BiH u roku od 60 dana pripremi i Predstavničkom domu podnese na razmatranje i usvajanje Akcioni plan čišćenja prirodnih vodotoka na teritoriji Federacije BiH.

I N I C I J A T I V A:

Da Vlada Federacije BiH u roku od 60 dana pripremi i Predstavničkom domu podnese na razmatranje i usvajanje AKCIONI PLAN ČIŠĆENJA PRIRODNIH VODOTOKA na teritoriji Federacije BiH.

Ovim planom treba obuhvatiti sve prirodne vodotoke: - vodotoke kojima upravlja JP "Slivovi rijeke Save", - vodotoke u nadležnosti kantona i - lokalne vodotoke u nadležnosti gradova i općina.

Svjedoci smo čestih poplava i izlivanja iz svojih korita kako velikih i manjih rijeka, tako i potoka i naizgled bezazlenih vodotoka. Uzroka za to ima više. Od klimatskih poremećaja, preko neplanske sječe šume, neodržavanja brana i ustava, neredovnog čišćenja riječnih korita od nanosa, te često neadekvatnim upravljanjem režimom voda na vještačkim jezerima. Ipak, najveći uzrok za ove nedaće koje uzrokuju ogromne materijalne štete domaćinstvima i
privredi je ljudski faktor.

Naime, već godinama nema planskog ulaganja u čišćenje prirodnih vodotoka i suhih korita koja imaju funkciju baš u slučaju poplava. Neplanskom gradnjom i tolerisanjem prakse neodgovornih pojedinaca riječna korita se svakodnevno uzurpiraju, nasipaju i sužavaju, a suha korita paralelna vodotocima rijeka, praktično više i ne postoje. Problem poplava nije nemoguće riješiti. Mi tražimo da Vlada u roku od 60 dana napravi AKCIONI PLAN ČIŠĆENJA PRIRODNIH VODOTOKA i to kako smo naveli. Tri nivoa, svako iz svoje nadležnosti.

JP "Slivovi rijeke Save" imaju novac. Kantoni takođe imaju sredstva za tu namjenu jer učestvuju u raspodjeli vodnih naknada. Najveći efekat mogu napraviti lokalne zajednice na način da, na osnovu katastra voda i vodnog pojasa krenu sa uređenjem odnosno čišćenjem lokalnih vodotoka na svom području. Gradovi i općine za ovu namjenu mogu iskoristiti namjenska sredstva, kao i sredstva od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, jer najveću štetu trpe upravo poljoprivredni proizvođači, a daleko najveći procenat poplavljenog zemljišta otpada upravo na poljoprivredno.

#BiH

Najnovije