Hoće li Ćulum 'počistiti' Đuru Kneževića?

Piše: Amra Vrabac 

Darko Ćulum 22. jula preuzeo je dužnost direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a već je obavio sastanke sa čelnicima sigurnosnih agencija OSA-e i GP BiH, glavnom državnom tužiteljicom, kao i predstavnicima ambasada i međunarodnih misija. 

U pozdravnoj riječi na web stranici SIPA-e, Ćulum ističe da će „SIPA nastaviti intenzivno raditi, a prioritet će biti borba protiv terorizma kao najvećeg sigurnosnog izazova današnjice, te svih vidova organiziranog kriminala i korupcije koji su brana napretku društva, a prije svega EU integracijama, s ciljem stvaranja sigurnijeg ambijenta za život svih građana BiH. Od Vas, dragi građani, očekujemo da, kao i do sada, budete naši partneri u ovoj borbi“, kazao je Ćulum. 

S obzirom na poziv, ovim putem želimo pomoći Ćulumu da unaprijedi SIPA-u i to na način da prvo krene od 'vlastite kuće' i to svog zamjenika Đure Kneževića koji je od decembra 2019. godine nakon penzionisanja Perice Stanića upravljao ovom agencijom. Javna je tajna i otvoreno se govorilo da je Knežević koordinirao sve aktivnosti i dok je Stanić samo formalno bio direktor. 

Posljedice Kneževićevog upravljanja SIPA-om najviše osjete uposlenici koji godinama već ne mogu napredovati jer nisu podobni. O nacionalnom disbalansu na štetu Bošnjaka ispisani su već brojni tekstovi, kao i o samom Kneževiću. Bilo bi dobro kada bi Ćulum prvo provjerio validnost diplome svog zamjenika, ali i navode koji su u više navrata objavljeni i proslijeđeni i Ministarstvu sigurnosti i Državnom tužilaštvu o činovanjima i prijemima kadeta. 

Ćulum bi za početak trebao osigurati prostor za zadržavanje osoba lišenih slobode što predstavlja veliki problem u radu istražitelja SIPA-e već se moraju obraćati MUP-ovima kako bi smjestili privedena lica. Ćulum bi trebao što prije naložiti i psihološku procjenu uposlenika, a posebno onih koji imaju dozvolu za nošenje oružja. Nakon što je u prostorijama SIPA-e jedan od inspektora izvršio samoubistvo iz službenog pištolja Knežević nije pokrenuo postupak psihološke provjere uposlenika SIPA-e.

Poseban problem je što SIPA nema pristup elektronskim bazama podataka kao što su evidencija o raspisanim potragama, evidencija o licima koja su ranije prijavljena i protiv kojih je podnesen izvještaj da su počinioci krivičnih djela, evidencija - album fotografija kriminalnih lica, evidencija o registrovanom oružju, otiscima prstiju, registar novčanih kazni već se sve radi "manuelno i pješke" što oduzima jako puno vremena i otežava rad instražitelja. SIPA nema ni pristup podacima o licima koja su prešla granicu kao ni evidenciju šta rade druge policijske agencije iako postoji sporazum o saradnji i razmjeni informacija. 

Istražitelji SIPA-e mogu pristupiti tek CIPS-ovoj bazi i to uz prethodno dostavljeni zahtjev i pravni osnov zašto su trebali nečije podatke. Vrlo često su te provjere predmet interne kontrole i Agencije za zaštitu ličnih podataka iako je policiji po zakonu u opisu poslova i utvrđivanje identiteta. 

Ako uzmemo u obzir da bi SIPA trebala razotkrivati najteže oblike kriminala, terorizma onda je jasno da ih svaka birokratizacija i nepostojanje adekvatnih uslova rada i provjere kojima su izložene samo usporavaju na tom putu.

Nakon što je Ćulum zasjeo u direktorsku fotelju, a čijem su se imenovanju protivili brojni građani zbog zataškavanja slučaja ubistva Davida Dragičevića iz marta 2018. godine kada je on bio na čelu Policije RS, jasno je da će svaki njegov potez biti pod lupom javnosti.    

U pismu koje je upućeno Ćulumu upozoren je na Kneževićeve postupke i da je prije njegovog dolaska raspisao konkurs za sva slobodna mjesta za unapređenje, a posebno ističu mjesto šefa operativnog dežurstva u RK Mostar, gdje se unaprijed zna da će proći hrvatski kandidat u čin mlađi inspektor. 

„Knežević je u dva mandata napravio i skoro dovršio HZHB u cijeloj SIPA-i, a posebno u RK Mostar (Regionalna kancelarija Mostar). Godinama je vršio činovanja ne birajući sredstva, uz podobne komisije, prilagođavajući poslovnik o radu komisije za činovanje, svaki put mijenjajući prema unaprijed pripremljenoj listi kandidata odanih ideji i radu HZHB. Među takvim kandidatima i čIanovima komisija Knežević je imao svoje „Bošnjake", koji su bili paravan za njegov plan kadroviranja policijskim službenicima HZHB“, navodi se.

Posebna šema bila je u Regionalnoj kancelariji Mostar gdje su nakon odlaska u penziju Bošnjaka i Srba ili po njihovom premještanju na njihova mjesta dolazili pripremljeni Hrvati.

„Cijele linije rada drže Hrvati, debalans je u rukovodećem kadru, kao i po činovima. Trenutni debalans što se tiče Srba je drastičan, gdje kod prijašnjih 13-14 srpskih kadrova policijskih  službenika, sada rade samo 2 policijska službenika. U nedostatku policijskih službenika  Hrvata Knežević je već po drugi put unaprijedio policijskog službenika Pavu Brčića u čin "inspektor", koji ima SSS i pored toga što je bilo policijskih službenika sa VSS, ali oni po Đurinoj procjeni nisu podobni. O pomenutom policijskom službeniku Pavi Brčiću pisao je portal Detektor dana 08.07.2019., gdje je isti bio svjedok u slučaju Boris Kordić i ostali, o čemu taj portal otvoreno ukazuje ko je i za koga radi Brčić“, navodi se u pismu. 

Autori pisma Ćuluma upozoravaju i na „inspektora“ Šimuna Belju koji je 2016. godine počinio krivično djelo te je uslovno osuđen. Tvrde da je Beljo prebačen iz Sarajeva u RK Mostar te da ne može nositi službeni pištolj niti raditi sa strankama niti na terenu. 

„Apsurdno je da se o svemu ovome nije oglasio načelnik uprave za administraciju i kadrove, koji je dužan i odgovoran za sve anomalije i nepravilnosti vezano za status svih uposlenih. Nije jasna šutnja ni Sindikata SIPA-e iako znaju da je sve navedeno istina“, navodi se u pismu. 

Iako u Tužilaštvu BiH postoje brojne prijave protiv Kneževića podnošene godinama unazad postavlja se pitanje kako neke prijave imaju hitnost u postupanja državnih tužilaca, a neke nikad ne dođu na red.