SARAJEVO, (Patria) - Ključne teme našeg razgovora bili su evropski put, izvještaj o napretku za 2020. godinu, ekonomski investicioni plan za ovu godinu i makrofinansijska pomoć BiH, kazao je premijer Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija nakon sastanka s komesarom Evropske komisije za susjedstvo i proširenje Oliverom Varhelyijem.
"Ono što nam je važno u izvještaju jeste poruka da je Zapadni Balkan ponovo na agendi EU. Izjava Verheljija da je Evropskoj komisiji Balkan važan ohrabrila nas je. Ponovo smo naglasili da BiH i geografski i civilizacijski pripada Evropi i da je najveći broj građana opredijeljen za taj put", poručio je Tegeltija.
Navodi da su razgovarali i o Izvještaju o napretku BiH.
"Taj izvještaj obuhvata period od maja 2019. godine. Znate da tada nije bila formirana vlast. Ima u Izvještaju informacija da dosta toga nije urađeno. Javnost mora da zna da smo posljednjih nekoliko mjeseci dogovorili izbore, otkočili evropski put, a najlošije je ocijenjena oblast vladavine prava. Prije svega, naglašene su potrebe za rješavanjem pitanja javnih nabavki, zakona o sukobu interesa i VSTV-u", kaže prvi čovjek bh. Vlade.
Dodao je da očekuje da BiH bude u narednih nekoliko godina siguran partner EU.
Verhelyi je kazao da je sretan što je ovdje.
"Prvi put sam u BiH u svojstvu komesara. Napomenuo bih da je pred cijelim regionom velika šansa. Novi saziv Evropske komisije djeluje u pravcu da je Zapadni Balkan nama prioritet i radimo na tome da postanete i formalno dio Unije", poručio je evropski komesar.
Kako kaže, "jedan od prvih koraka je razrada nove metodologije proširenja. Stvari koje smo obećali do sada smo ostvarili. U narednom periodu radimo na ubrzanom oporavku od koronavirsua, ali i smanjenju razlika zemalja Balkana i EU".
"Ono čemu svjedočite danas je konačni element nove strategje proširenja za Zapadni Balkan - novi investicijski plan. Upravo zbog koronavirusa važno je da zajednički oporavljamo privrede. Ekonomski investicioni plan je značajna injekcija sa sredstvima od preko 9 milijardi za grantove i preko 20 milijardi za garancije. Ukupna brojka predstavlja trećinu ukupnog BDP svih zemalja Zapadnog Balkana", smatra Varhelyi.
Dodao je da su određene računice pokazali da bi se mogao očekivati rast BDP-a zahvaljujući ekonomsko investicionom plan.
"Potencijal vidimo u regionalnoj saradnji. U kriznim vremenima smo vidjeli da region može djelovati i sarađivati u najtežim trenucima. Plan se temelji na konceptu regionalnog ekonomskog područja, jednog mini Šengena, koji cijelom regionu omogućuje da bude funkcionalan prostor i atraktivan za investititore", dodaje.
Ističe da je zajednički cilj da ovo područje bude atraktivno za investitore, a da bi se to ostvarilo ključna je infrastruktura, povezivanje centara regije, diverzifikacija energetskih izvora, smanjenje korištenja uglja.
"Da bi investicioni plan bio uspješan potrebna je brža dinamika reformi, posebno vladavine prava, koja je preduslov za dolazak investitora. Moramo imati snažnu i učinkovitu borbu protiv korupcije i kriminala. Što se nas tiče mi smo spremni za dalji rad i saradnju s BiH i drugim zemljama regije i spremni smo na cjelovitu promjenu regionalnog pejzaža u narednih četiri do pet godina. To kažem zato što je investicioni plan u stanju donijeti vidljive rezultate u četiri do pet godina", kazao je Varhelyi.
O mini Šengenu je kazao da najbolje govori ono što se dešavalo tokom pandemije, a to su brojne olakšice, prohodnost.
Dodao je da će s ministrom sigurnosti BiH razgovarati o migrantskoj krizi i novim planovima EU.