Mentalno zdravlje i COVID-19: Najveći svjetski izazov

(Patria) - Ove godine, Svjetski dan mentalnog zdravlja dolazi u vrijeme kada se naš svakodnevni život znatno promijenio kao rezultat pandemije COVID-19. Protekli mjeseci donijeli su mnoge izazove: zdravstvenim radnicima, koji pružaju zdravstvenu zaštitu u teškim okolnostima, odlaze na posao strahujući od zaraze COVID-19; učenicima, koji se prilagođavaju pohađanju nastave od kuće, uz malo kontakta sa nastavnicima i prijateljima i zabrinutim za svoju budućnost; radnicima kojima je ugrožena egzistencija; ogromnom broju ljudi koji žive u siromaštvu ili u krhkim humanitarnim uvjetima s izuzetno ograničenom zaštitom od COVID-19; a mnogi ljudi sa teškoćama mentalnog zdravlja su u još većoj socijalnoj izolaciji nego prije. A ovo sve se ne može porediti sa stresom i tugom zbog gubitka voljene osobe, ponekad bez mogućnosti oproštaja, saopćeno je iz MInistarstva zdravstva BiH.

Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), provedenom u 130 zemalja u razdoblju od juna do avgusta 2020. godine, pandemija COVID-19 poremetila je ili zaustavila ključne usluge mentalnog zdravlja u 93% zemalja širom svijeta, dok su povećane potrebe u vezi s mentalnim zdravljem. 

Navedeno istraživanje pruža prve globalne podatke koji pokazuju razarajući utjecaj COVID-19 na pristup uslugama mentalnog zdravlja i naglašava hitnu potrebu za povećanim financiranjem:
• Više od 60% zemalja izvijestilo je o prekidu rada službi za mentalno zdravlje za ranjive grupe, uključujući djecu i adolescente (72%), starije odrasle osobe (70%) i žene kojima su potrebne
antenatalne ili postnatalne usluge (61%).
• 67% zemalja suočilo se s poremećajima u savjetovanju i psihoterapiji; 65% u vezi s ključnim uslugama smanjenja štete, a 45% u vezi s održavanjem tretmana opioidima agonistima kod ovisnosti
o opiodima.
• Više od trećine (35%) zemalja zabilježilo je prekide hitnih intervencija, uključujući usluge za ljude koji imaju napade; sindrome prestanka uzimanja teških supstanci; i delirij, koji je često znak
ozbiljnog poremećaja zdravstvenog stanja.
• 30% zemalja izvijestilo je o prekidu pristupa lijekovima za mentalne, neurološke i poremećaje u vezi s korištenjem droga.
• U otprilike tri četvrtine zemalja evidentirani su barem djelomični prekidi u pružanju usluga mentalnog zdravlja u školi i na radnom mjestu (78% odnosno 75%).

SZO je već ranije naglasila kronično nedovoljno financiranje mentalnog zdravlja: prije pandemije, zemlje su trošile manje od 2% svojih državnih proračuna za mentalno zdravlje i nastojale zadovoljiti potrebe svoje populacije.

Pandemija povećava potražnju za uslugama mentalnog zdravlja. Gubitak ljudskih života, izolacija, gubitak dohotka i strah pokreću stanja mentalne nelagode ili pogoršavaju postojeća. Mnogi se ljudi mogu suočiti s povećanom upotrebom alkohola i droga, nesanicom i tjeskobom.

„Dobro mentalno zdravlje apsolutno je ključno za cjelokupno zdravlje i dobrobit“, rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor SZO. “COVID-19 prekinuo je osnovne usluge
mentalnog zdravlja širom svijeta baš kad su najpotrebnije.“

Na Svjetski dan mentalnog zdravlja, a u sklopu kampanje „Pokret za mentalno zdravlje“, SZO poziva globalnu zajednicu na učešće u „The Big Event for Mental Health“, dosad najvećoj
promotivnoj internetskoj kampanji putem koje će tražiti povećana ulaganja u mentalno zdravlje na svim razinama ̶ kako od pojedinaca, poduzeća, tako i civilnog društva.