KONTROVERZNI PETAR Kovačević zabranio provjeru diploma, sada i objavu birača!?

A. Čorbo-Zećo

Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, kojem je istekao mandat na toj poziciji, potpisao je prošle sedmice rješenje kojim je Centralnoj izbornoj komisiji BiH zabranjeno da na svojoj web stranici izbori.ba objavljuje lične podatke birača upisanih u Izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH (putem pošte), te im je naloženo da ih uklone.

Ovo je prvi put da je CIK objavio izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH, što je kod nekih političara izazvalo nelagodu, jer je javnot ovoga puta imala direktan uvid u brojne malverzacije.

Izborni zakon BiH jasno je definisao da je obaveza CIK-a da objavi podatke iz Centralnog biračkog spiska, te da njihov sadržaj stavi na uvid javnosti. U Poglavlju 3. Izbornog zakona stoji: Centralni birački spisak i izvod iz Centralnog biračkog spiska su javni. Pravo uvida u Centralni birački spisak ostvaruje se u skladu sa ovim Zakonom.

No, nije ovo prva kontroverzna odluka Kovačevića, a koju odnosi pod krinkom zaštite ličnih podataka.

Ne tako davno Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH nije podržala provjeru diploma zaposlenih u Parlamentu Bosne i Hercegovine, što je bila inicijativa Kenana Vehabovića, bivšeg sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Mediji su ranije objavili dokaze o brojnim lažnim diplomama u Bosni i Hercegovini koje su mogu kupiti u privatnim školama, uglavnom na području zapadne Hercegovine, što je potreslo ne samo Bosnu i Hercegovinu nego i susjednu Hrvatsku. Naknadno, pojavit će se priča i oko lažne diplome Osmana Mehmedagića, direktora OSA-e.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka, na čijem čelu je Petar Kovačević tvrde da je kolektivna provjera diploma nedopustiva, odnosno da je za masovnu provjeru diploma prethodno imati osnovane sumnje?! 

Agenciji Patria pokazana je na uvid fakultetska diploma i direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Petra Kovačevića. Kovačević je diplomirao 24. oktobra 1995. godine na Pravnom fakultetu u tadašnjem Srpskom Sarajevu, u vrijeme dok je Bosnom i Hercegovinom još bjesnio rat.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu osnovan je Zakonom o Pravnom fakultetu, koji je Narodna skupština Narodne Republike Bosne i Hercegovine usvojila 20. avgusta 1946. godine. To je bio prvi fakultet u Bosni i Hercegovini, koji će tri godine kasnije, nakon osnivanja Univerziteta u Sarajevu, ući u njegov sastav. 

Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, 1992. godine, znatan dio nastavnika i saradnika Pravnog fakulteta u Sarajevu napustio je grad, a time i instituciju u kojoj su dotad radili. 

Jedan dio nastavnika napustio je zemlju, dok je drugi nastavio život i rad u tadašnjoj Republici Srpskoj, koja će dobiti međunarodno priznanje kao jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini tek krajem 1995. godine, potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Dio nastavnika koji su napustili Pravni fakultet u Sarajevu produžio je nastavno-naučni rad na Pravnom fakultetu u općini Ilidža, koja je u vrijeme rata bila pod kontrolom vlasti i vojske Republike Srpske. Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske tom Pravnom fakultetu na Ilidži daje saglasnost za rad 30. novembra 1994. godine. Za v.d. dekana je imenovan je prof. dr. Bogdan Loza. Jedan od prvih studenata tog fakulteta je Petar Kovačević, današnji direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, a diplomu mu potpisuje upravo profesor Loza.

„Studije sam završio 24.10.1995. godine, polažući zadnji ispit pred prof. dr. Bogdanom Lozom. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu prije početka rata studirao sam uz rad“, kazao je Kovačević ranije za Patriju odgovarajući na pitanje o validnosti njegove diplome. 

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, također je Patriji pokazao na uvid matičnu evidenciju za Petra Kovačevića.

„Petar Kovačević završio je studij za više stručne spreme 23. januara 1987. godine i stekao stručni naziv pravnik. Imenovani je upisan na studije Pravnog fakulteta školske 1980/81 godine, posljednji status studenta imao je školske 1990/91 godine. Do okončanja studija imenovani je imao još četiri predmeta iz četvrte godine studija.“

Ostalo je nejasno na koji je način Kovačević iz opkoljenog Sarajeva uspio izvršiti prepis ocjena sa sarajevskog Pravnog fakulteta na novoosnovani Fakultet na Ilidži?