Pilav: Još uvijek nismo u stabilnom epidemiološkom razdoblju

(Patria) - Predsjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva prof. dr Aida Pilav na konferenciji za medije upoznala je javnost sa najvažnijim detaljima analize grafikona i dijagrama tokom proteklih 285 dana, koliko traje epidemija uzrokovana koronavirusom u Kantonu Sarajevo.

„Već početkom februara formiran je Krizni štab Ministarstva zdravstva koji je zajedno sa Zavodom za javno zdravstvo KS provodio kontinuirani nadzor nad osobama koje su dolazile iz Kine, Italija i Irana, kao i sa područja gdje su već bili registrovani slučajevi oboljelih od koronavirusa. Poduzimali smo sve mjere, iako kod nas još nije bila proglašena epidemija“, informisala je prof. dr. Pilav.

Po njenim riječima, Federacija BiH 20. marta ove godine proglašava stanje nesreće. Devetog marta je potvrđen i prvi slučaj oboljelog od koronavirusa na području Federacije, a 20. marta i u Kantonu Sarajevo. Tokom marta, aprila i maja u Kantonu Sarajevo je bila relativno 'mirna situacija', jer je u to vrijeme bio lockdown, da bi u julu i augustu došlo do eksponencijalnog rasta, koji se po riječima prof. dr. Pilav, činio tad visokim.

"Nažalost, početkom oktobra dolazi do iznimno velikog broja novozaraženih i mi smo na ovim grafikonima jasno prikazali te pikove koji su bilježeni početkom mjeseca novembra“, kazala je prof.dr. Pilav.

Na sljedećem grafikonu, navedeni su sedmodnevni tzv. pokretni prosjeci po sedmicama, pa je u novembru u jednom trenutku bilo 3.696 potvrđenih novozaraženih u Kantonu Sarajevo.

„Sezonski prikaz od 20. juna ukazuje da je sedmodnevna incidenca u ljetnom periodu imala eksponencijalni rast, što se dešavalo i u cijeloj Evropi. Postaje jasno kako virus nema sezonsku gradaciju, te dolazi do još većeg rasta u jesenjem periodu, a nakon pika u novembru dolazi i do linearnog pada broja novozaraženih“, istakla je predsjednica Pilav.

Broj oboljelih i oporavljenih je krajem osmog i devetog mjeseca bio izjednačen, sada pred kraj godine slična je situacija. Sve dalje, kako je rekla, zavisit će od našeg ponašanja, te načina na koji ćemo se nastaviti boriti s ovim virusom.

„Sadašnji indikatori su bolji nego od onih iz oktobra i novembra, ali i dalje je epidemiološka situacija nestabilna i nije vrijeme za opuštanje“, poručila je prof. dr. Pilav.

Također je kazala kako je u jednom trenutku broj hospitaliziranih pacijenata iznosio 389, u dva hospitalna pripremljena kapaciteta, a danas ih je 185. Iz ovoga se vidi da je trenutno manje oboljelih, ali se ne smije zanemariti cirkulacija virusa.

Potcrtala je da su se na temelju praćenja indikatora donosile adekvatne odluke, bazirane na dokazima, vrlo pažljivo i u saglasnosti sa višim nivoima vlasti.

Ukupan broj obrađenih testova zaključno s jučerašnjim danom je 109.698, te se i dalje po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) radi testiranje između trećeg i petog dana od pojave simptoma i ovaj se podatak odnosni isključivo na PCR testove. Počeli su se raditi antigenski brzi testovi, ali za to postoje posebni modaliteti po kojima se oni prate, i uglavnom se rade u bolnicama.

Početkom novembra od ukupnog broja testiranih 50 posto je bilo pozitivnih, što nije bilo dobro, dok se već sada taj broj kreće između 15 i 20 posto.

Ovom prilikom, istakla je da se i dalje prate indikatori, kao i da je reprodukcijski broj izuzetno značajan.

Ukoliko je on ispod jedan, to ukazuje na smanjenje epidemije, preko jedan pokazuje njeno ubrzanje, a preko dva znači da je došlo do ubrzanog širenja virusa u zajednici. On trenutno iznosi 0,84, ali se svakodnevno mijenja, te se i dalje vrlo oprezno pristupa prognozama za naredni period.

„Od početka epidemije u samoizolaciji je bilo 52.000 osoba, na osnovu izdatih rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva zdravstva. Bilo je zastoja u ovim procesima. Prvenstveno jer je radilo malo osoba na izdavanju rješenja. Razvojem informatičkog sistema ovo se vjerovatno više neće dešavati“, naglasila je prof. dr. Pilav.

Najveći broj oboljelih osoba je od 31 do 45 godina života, jer je to radno aktivno stanovništvo. Najmanji broj oboljelih su djeca do pet godina, te starije osobe od 76 do 80 godina. Nažalost, najviše smrtnih slučajeva je u starijoj dobi, od 80      godina i više, i to 10,5 posto. To su informacije koje redovno dobivamo od kolega liječnika iz bolnica.

U odnosu na druge kantone u KS je na 10.000 stanovnika urađeno 2.609 testova, a samo malo veći broj je imao Hercegovačko - neretvanski kanton, i to zbog znatno većeg eksponencijalnog rasta oboljelih.

U poređenju sa regijama, u kojem je predstavljen broj oboljelih na 100.000 stanovnika, imamo slične vrijednosti sa Beogradom i Zagrebom.

O svim ovim indikatorima, koje uradi Zavod za javno zdravstvo KS, redovno se informiše Ministarstvo zdravstva KS i Vlada, s ciljem donošenja adekvatnih mjera, istakla je na kraju svog obraćanja predsjednica Kriznog štaba.

Prof. dr. Aida Pilav je još jednom ponovila kako se i dalje vrlo oprezno u donošenju mjera, ali i u njihovom eventualnom popuštanju jer, kako poručuje, nismo još uvijek u stabilnom epidemiološkom razdoblju.