Ustavni sud FBiH: Za imenovanje Vlade KS nije trebao osporeni Zakon, provesti redovnu proceduru

SARAJEVO, (Patria) - U Službenim novinama FBiH objavljena je presuda Ustavnog suda FBiH po zahtjevu federalnog premijera Fadila Novalića za ocjenu ustavnosti postupka donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo. Ista presuda treba biti objavljena i u Službenim novinama Kantona Sarajevo.

U stavu Ustavnog suda FBiH navodi se da nisu donosili privremenu mjeru koja je tražena jer se odmah ušlo u postupak o meritumu.

Ustavni sud FBiH analizirao je i sam tok događaja koji je prethodio održavanju i na samoj sjednici Skupštine KS 17. decembra 2020. godine te utvrdio:

“Teško je poreći da ovakva hronologija događaja ostavlja snažan utisak maksimalno ubrzane procedure donošenja jednog zakona, i to zakona o kojem sami predlagači govore kao o izuzetno važnom za šire društvene interese u Kantonu Sarajevo, što je samo po sebi svojevrstan paralogizam. Ali, za odlučivanje u ovom predmetu posebno je bitno to što je došlo do "kumulacije" hitnosti sjednice i hitnosti zakonodavnog postupka, što iziskuje dodatnu pažnju u odlučivanju o povredama Poslovnika na koje podnosilac zahtjeva ukazuje.”

Ustavni sud FBiH dalje smatra da hitnost sjednice Skupštine nije u skladu sa odredbama Poslovnika kao i da nije hitno “da bi se raspravljalo i odlučivalo o izboru stalnih radnih tijela, a još manje o prijedlogu zakona kojim se provodi reorganizacija vlade odnosno prekompozicija ministarstava.”

“Naprotiv, odlučivanje o tako krupnim pitanjima sa dalekosežnim posljedicama naprosto iziskuje redovnu proceduru.”

Poziv za tu sjednicu, sa prijedlogom dnevnog reda u prilogu, elektronski je proslijeđen zastupnicima dva dana prije održavanja sjednice (15.12.2020. godine u 15:50 sati), ali su materijali, uključujući i prijedlog Zakona, na isti način im proslijeđeni 17.12.2020. godine u 09:16 sati, dakle na sam dan održavanja sjednice, nepunih 45 minuta prije njezinog početka.

“Ne samo da to očigledno protivriječi navedenim poslovničkim odredbama procesne prirode, već to flagrantno krši i odredbu člana 106. četvrta alineja Poslovnika, prema kojoj poslanik/zastupnik ima pravo "da u roku predviđenom ovim poslovnikom dobije sve informacije i materijale vezane za rad Skupštine i njenih tijela"”.

Ustavni sud FBiH posebno je cijenio stav predlagača da bi "nedonošenje ovog zakona prije imenovanja novih ministara" izazvalo "štetne posljedice za društvene interese Kantona, jer bi odgodilo imenovanje izvršne vlasti".

“To naprosto nije tačno, jer imenovanje izvršne vlasti nije uslovljeno donošenjem nikakvog, pa tako ni osporenog Zakona i moglo se bez štetnih posljedica po šire društvene interese, provesti u normalnoj proceduri. Stoga je podnosilac zahtjeva upravu kada kaže da baš provedeni ubrzani postupak uz kršenje poslovničkih odredbi stvara pravnu nesigurnost i negira princip vladavine prava, a upravo je to veoma štetno za šire društvene interese”.

Specifična je situacija u pogledu Zakonodavno-pravne komisije Skupštine Kantona Sarajevo i pribavljanja njenog mišljenja. To mišljenje je zatraženo istovremeno i istim aktom kojim je traženo i mišljenje Vlade Kantona Sarajevo prije zakazivanja 13. hitne sjednice, dakle zatraženo je od "postojeće" Zakonodavno-pravne komisije u tom trenutku i, kao što je poznato, kao ni mišljenje Vlade Kantona Sarajevo ono nije pribavljeno.

“Na 13. hitnoj sjednici, po prvoj tački dnevnog reda ("Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o izboru predsjedavajućih, zamjenika predsjedavajućih, i članova stalnih radnih tijela Skupštine Kantona Sarajevo") izmijenjen je sastav Zakonodavno-pravne komisije. Potom je ta "novoformirana" komisija, u pauzi skupštinskog zasjedanja održala sjednicu, te je njezin Predsjednik usmeno izvijestio Skupštinu Kantona Sarajevo kako je Zakonodavno-pravna komisija zauzela stav da je prijedlog Zakona "u skladu sa Ustavom Kantona Sarajevo i pravnim sistemom", a u spisu predmeta postoji i izvještaj u pismenom obliku.

Ne ulazeći ovdje u, najblaže rečeno, atipičnu proceduru formiranja ove komisije, u kojoj nije razvidna uloga poslaničkih klubova, koji su prema odredbi člana 25. stav 2. Poslovnika ovlašteni za predlaganje članova stalnih radnih tijela, može se konstatovati da činjenica njenog izjašnjenja nije dostatna za udovoljenje odredbi člana 162. stav 1. Poslovnika”, navodi se u presudi.