Slovenski non paper je posljednji ustupak Hrvatskoj za priznavanje Arbitražne odluke o sporu

Autor: dr.sc.Izet Bajrambašić, predsjednik Pomorskog društva u Bosni i Hercegovini

Slovenski (Janšin) non-paper je realna i netransparentna politička odluka Republike Slovenije ka ostvarenju prava dodjeljenih joj Arbitražnom odlukom o teritorijalnom sporu (Odluka), a što se odnosi na: vezu sa otvorenim morem i razgraničenje na moru i kopnu, uključujući tri četvrtine Piranskog zaljeva. Hrvatska je tražila da to bude “pola-pola”, a kompenzacija je postignuta na kopnu gdje je Hrvatska dobila više.

Ovo razgraničenje je veoma bitno jer je taj spor 'samo jedan od mnogih na Balkanu' (Die Welt, 2017.)

“Taj konflikt je jedan od mnogih koji su nastali raspadom bivše Jugoslavije…Hrvatska se spori sa Srbijom oko granice na Dunavu, a s BiH oko granice na moru kod Neuma, te s Crnom Gorom oko granice na Jadranskom moru.” (DW, 2017) Pored svega toga Hrvatska je odbila primjenu Odluke, iako je Sporazum o arbitraži potpisala kao uslov ulaska u Evropsku uniju, koji je osporavala Slovenija.

Slovenija se grčevito borila za primjenu Odluke na različite načine. Prvo je postavila pitanje članstva Hrvatske u OECD, i to je riješeno. Zatim je osporila hrvatskoj integraciju u Schengen i Eurogrup (ministri eurozone).

Zategnuti odnosi ove dvije države, iz navedenog razloga, je riješen u tekućoj 2021. godini, a što je krunisano i potvrđeno u srijedu 21.4.2021. godine na Brdu pri Kranju, gdje je
potpisana zajednička izjava o zaštiti sjevernog Jadrana. Tom prilikom kako prenosi Nacional on-line, Zagreb (21.4.2021., autor: HINA/B.P. pod naslovom „Grlić Radman u Sloveniji branio hrvatski “non paper” o BiH, usred rasprava o navodnom slovenskom“): „Nakon potpisivanja slovenski ministar Anže Logar je izjavio: u razgovorima s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom i Ialijanskim Luigijem di Maiom prihvaćeni su zaključci o jačanju  suradnje triju država u zaštiti Jadrana, što po njegovim riječima predstavlja temeljni okvir za jačanje suradnje na područjima od zajedničkog interesa.“

Zaključak 1. Svi zadovoljni i sporova nema, posebno jer se ovi zaključci i ne mogu provoditi ako nisu poznate pomorske granice i prava svetri države u ovom dijelu Jadranskog mora. Zaštita se odnosi na podmorje, more, površinu i zrak. Jasno, to su zaključci ostvarivih zajedničkih interesa. Ljubljansko DELO on-line (21.4.2021, autor: Uroš Esih, pod naslovom „Hrvatski i slovenski ministri vanjskih poslova dosljedno su negirali nepapir“) navodi da su slovenski i hrvatski ministar van teme sastanka izjavili:

'U Hrvatskoj ne poznajemo nijedan non papir. Znamo samo non paper koji je sada dokument i govori o promjenama u izbornom sustavu u Bosni i Hercegovini', rekao je Grlić

Radman. Dodao je da se, uz neke druge zemlje, hrvatskom dokumentu pridružila i Slovenija. Uz to, Grlić Radman je rekao: "Bosni treba naša pomoć, mi joj želimo pomoći, pa očekujemo raspravu u Bruxellesu. 'To su spinovi koji smanjuju vrijednost hrvatskog non paper", rekao je Grlić Radman u znak podrške slovenskoj vladi. Logar je također govorio na isti koordinirani način: „Ne postoji izvještaj premijera Janše. Postoji samo dokument koji je pripremila Hrvatska.' Logar je dodao 'ovaj demonski papir ne postoji'.

Zaključak 2. Non paper nije bio tema ovog sastanka, a postavljen je kao prioritet za odbranu, gdje niko nikoga nije napao. Italijanski ministar nije se miješao, niti je pomagao bjesomučnu odbranu dvojice ministra. Nadalje, DELO u vezi teme sastanka prenosi: „Hrvatski ministar vanjskih poslova posebno je zahvalio vladi Janeza Janše na potpori hrvatskoj
integraciji u Schengen i Euroskupinu. Naime, slovenska se vlada ne protivi članstvu Hrvatske u spomenutim skupinama, niti je uvjetuje poštivanjem arbitražne presude, koju Hrvatska ne priznaje.“

Uz to: „Ni slovenski ni hrvatski ministar vanjskih poslova nisu odgovorili na novinarsko pitanje je li nedavno postignut napredak u rješavanju graničnog pitanja.“ Sastanak je prenosi DELO, imao jasan cilj, te poziciju Slovenije prema svima u Jadranskom moru: „Današnji sastanak trojice ministara vanjskih poslova imao je za cilj raspravu o jačanju tripartitne suradnje na sjevernom Jadranu, nakon što su Italija i Hrvatska proglasile svoje isključive gospodarske zone... Potpisivanjem zajedničke izjave Slovenija nastoji od Jadranskog
mora napraviti most koji ujedinjuje ljude u regiji i izvor prosperiteta za sve.“

Zaključak 3. Granično pitanje dvije države je od izuzetne važnosti i ministri vanjskih poslova taj status ne mogu držati u tajnosti, što do sada i nije ni bio slučaj. Očigledno je i da su svi
sporovi riješeni, jer niko sporove ne ističe, a što je do sada bio kontinuitet sporenja i isticanja. Uz to, da Slovenija nema vezu sa otvorenim morem ne bi mogla „od Jadranskog mora napraviti most...“.

Hronologija ciljano vezanih političkih događaja (nije uključena posjeta Pahora i Grlića Bosni i Hercegovini, ponašanje Janše, dodjeljena uloga Dodiku i šutnja pojedinaca):

1. Najava: Hrvatska i Italija prošle godine su najavile proglašenje svojih ekskluzivnih ekonomskih zona (EEZ) u Jadranu, uključivši u konsultacije o tom pitanju i Sloveniju, koja
prema međunarodnom pravu nema to pravo. Albanija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina su isključene iz konsultacija.

2. Zajednička izjava: Na sastanku održanom 19.12.2020. godine u Trstu vezanom na proglašenje EEZ Hrvatske i Italije na Jadranu, šefovi diplomatije Hrvatske, Slovenije i Italije
(bez Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine) usvojili su zajedničku izjavu prema kojoj dijele viziju mora kao mosta koji ujedinjuje sve narode ovog područja i daje napredak za sve.
3. Najava: Na sastanku u Trstu šefovi su se saglasili da Jadran kao zatvoreno more s intenzivnim prometom i ranjivim ekosistemom treba integrirani pristup zaštite okoliša i održivi razvoj.
4. Zaključak: Ministri vanjskih poslova Slovenije, Hrvatske i Italije potpisali su 21.4.2021. godine na Brdu pri Kranju zajedničku  izjavu o zaštiti sjevernog Jadrana, nakon plenarnih
razgovora o zajedničkoj saradnji na tom području.