SARAJEVO, (Patria) - Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković razgovarala je danas sa predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmetom Egrlićem.
VTK BiH je uputila inicijativu na više adresa u kojoj se traži reagiranje bh. institucija u vezi sa mjerama koje je donijela Republika Hrvatska, u vezi sa cestovnim prijevozom roba.
Tokom razgovora, razmotrene su mogućnosti koje Bosna i Hercegovina ima u pogledu reakcije na odluke vlasti susjedne države.
Egrlić je izvijestio ministricu o tome kako će nova kategorizacija u Hrvatskoj, prema sadašnjim pokazateljima, imati negativne posljedice po prijevoznike iz BiH, posebno u Unsko-sanskom kantonu.
"Ministarstvo vanjskih poslova BiH je spremno pomoći našim privrednicima. Već smo napravili određene kontakte sa hrvatskom stranom po ovom pitanju i očekujemo da će se razgovori nastaviti kako bi se pronašlo rješenje", navela je ministrica Turković.
U dopisu Egrlić je upoznao nadležne institucije da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske utvrdilo Pravilnik o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni saobraćaj teretnih vozila kroz Hrvatsku, koji ide na štetu bh. privrednika.
Konkretno, novim Pravilnikom su određene ceste po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila iznad 7,5 tona nosivosti i ukupne dužine do 14 metara te je naloženo uklanjanje saobraćajnih znakova, signalizacije i opreme na putnim pravcima koji prestaju predstavljati tranzitne koridore.
Međutim, Pravilnikom propušteno je utvrđivanje javnih cesta koje vode do i od pojedinačnih graničnih prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji su definisani kao granični prijelazi za međunarodni putni prijevoz roba, temeljem Ugovora o graničnim prijelazima između dvije zemlje koji je stupio na snagu krajem 2013. godine. Riječ je o graničnim prijelazima Ivanica - Gornji Brgat, Velika Kladuša - Maljevac, Brčko – Gunja, Strmica - Strmica i Osoje - Vinjani Gornji.
Ovim prestaje korištenje tih prijelaza za tranzit roba što je u suprotnosti sa Ugovorom o graničnim prijelazima BiH i Hrvatske i u suprotnosti je sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju
Na ovakvu odluku koja je stupila na snagu reagirao je federalni zastupnik Nihad Čolpa.
"Novom sramotnom odlukom o određivanje javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Republiku Hrvatsku direktno se ukida pet graničnih prelaza za transport roba, što je ogroman udarac za privredu Bosne i Hercegovine. Kada se naša privreda konačno pokrenula uslijed slabljenja pandemije, Republika Hrvatska odlučila je donijeti jednostranu odluku kojom je praktično uvela ekonomske sankcije Bosni i Hercegovini. Jednostrana odluka o ukidanju pet graničnih prijelaza za tranzitni promet teretnih vozila direktno je u suprotnosti sa Ugovorom o graničnim prijelazima sa Republikom Hrvatskom, kao i u suprotnosti sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine sa jedne strane i Europske unije i njenih država sa druge strane. Dakle, međunarodno pravo je apsolutno na našoj strani, ali očito na našoj strani nisu posvađani članovi Predsjeništva BiH i uspavani saziv Vijeća ministara BiH, jer ništa ne rade da riješe ovaj međunarodni skandal.
Ukoliko Republika Hrvatska hitno ne ukine zabranu kretanja transporta roba preko pet graničnih prijelaza, Bosna i Hercegovine mora obavijestiti Europsku uniju o kršenju međunarodnih sporazuma i uvesti recipročne mjere prema Hrvatskoj na način da se zabrani transport roba na graničnim prijelazima tamo gdje je od važnosti za Republiku Hrvatsku", naveo je Čolpa.
Određene inicijative da se riješi ova situacija pokrenuo je i Nezavisni blok i predsjednik te stranke Senad Šepić koji upozorava da je u velikoj mjeri oštećen Unsko-sanski kanton.