SIMPOZIJ NA ANU BiH: Detektiranje ključnih segmenata potrebnih za resetovanje izbornog zakonodavstva

SARAJEVO, (Patria) - Biračka masa u Bosni i Hercegovini je pretežnim dijelom tradicionalno opredijeljena. Sva politička aktivnost naroda kao da se svodi na sudjelovanje na izborima. I tu se pokazuje  slab odziv birača što bi moglo značiti da je taj dio biračkog tijela izgubio nadu u boljitak ili željenu promjenu vlasti. Ne samo da izbori gube moć privlačenja interesa javnosti, ne uspijevaju ni u rješavanju kriza. Ljudi su počeli gubiti zanimanje za njih. Vlada široko rasprostranjeno mišljenje da se radi o „igri bez pobjednika“.

Otud svaka rasprava o izborima i izbornim pravilima zaokuplja pažnju političke i intelektualne javnosti.

Odjeljenje društvenih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u saradnji sa svojim odborima za političke, pravne i sociološke nauke organiziralo je danas naučno-stručni simpozij Reforma izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine.

Na skupu koji još traje su govorili akademici, profesori, političari...

Većina govornika nije imala dvojebe o potrebi resetovanja izbornog zakonodavstva i njegovog prilagođavanja okolnostima unutar BiH, ali i EU kojoj naša država teži. 

Mirko Pejanović - Akademik 

Ideje za reformu izbornog zakonodavstva - vanredni izbori

Posebno sam pokušao opservirati ideju vanrednih izbora. Mi u BiH nemamo tu odredbu u Izbornom zakonodavstvu. Zbog toga što je nemamo moguće je kretanje viđeno nakon posljednjih Općih izbora u BiH, a posljedica je da nakon više od pola mandata nemamo iplementirane izbore. Posebno se to odnosi na FBiH. Tako se direktno negira princip smjenjivosti vlasti.

Kao prva ideja javlja se nužnost ugradnje odredbe u Izbornom zakonu o vanrednim izborima. To podrazumjeva da se zakonom ograniči vrijeme na šest mjeseci za implementaciju izbora. Ako stranke to ne urade u predviđenom roku, slijedi raspisivanje vanrednih izbora. 

Odredba za provođenje vanrednih izbora bi trebala dati zakonsko ovlaštenje CIK-u za raspisivanje vanrednih izbora. Kroz ovu odredbu otpadat će stranke koje neće da ulaze u koalicione sporazume parlamentarne većine. 

Druga ideja je da se poveća izborni cenzus sa 3 na 5% posto. To bi omogućilo okrupljavanje političke scene, odnosno stranačkog sistema. Već smo iskusili da beznačajne stranke postanu faktor formiranja većina. 

Treća ideja odnosi se na tehničke inovacije. Posljednja se ideja odnosi na nivo lokalnih vlasti, kojom se mijenja koncept izbornih jedinicia u općinama i gradovima, tako što bi izborne jedinice bile u jednoj ili više mjesnih zajednica. 

Nedžad Korajlić

Od stvaranja svijeta do Sudnjeg dana u laži su kratke noge. I to je istina samo u tom vremenu. U svim drugim okvirima to nije tako. Dejtonska BiH je jedan takav oblik, nedefinisan orijentalizam na zapadu. Balkanizam je specifičan i nimalo sličan orjentalizmu 1001 noći. 

Dejtonski balkanizam je najspecifičniji, jer pored direktnih učesnika u scenarij su uključeni poslanik Muhammed, Sveti Sava, Mevlana… i svi drugi koji su navodno pisali da su ovi danas na pravom putu. 

Problem je u činjenici da mi demokratiju živimo kroz surogate. Zapad traži reinstalaciju operativnog sistema. 

Suad Arnautović, član CIK BiH

Moja ključna teza je da je izborni sistem BiH zavisna varijabla u odnosu na političko predstavništvo. Prvo moramo odlučiti koji karakter političkog predstavništva u BiH želimo imati, pa tek onda na osnovu tog karaktera definisati izborni sistem. 

U Dejtonskom sporazumu definisan je etnički karakter izbornog sistema. Vladajuće strukture ne žele taj sistem promijeniti, oni se bore za status quo. Javnost i ostatak društva se bori za građansko predstavljnje. Presude u slučaju Zornić i Pudarić idu u pravcu predstavljanja građanima. 

Trenutno imamo jednu floskulu koja se plasira a riječ je o legitimnom predstavljanju, što je ideološka floskula bez utemeljenja. Za to je potrebno srušiti Vašingtonski sporazum iz 1994. godine i osigurati da se izborne jedinice i birački spiskovi osiguraju na etničkoj osnovi!.

Odnos etnosa i demosa u velikoj mjeri određuje karakter političke reprezentativnosti. Parafrazirat ću rečenicu jednog od najkontroveznijih rečenica čovječanstva - Bauk kruži BiH, bauk građanstva i političke kulture. Sve nacionalističke sile uključile su se protiv tog bauka. Pitanje je hoće li Bosna i Hercegovina ostati u luđačkoj kavezu ili bolje rečeno zlatnom kavezu. U odgovoru pokušavam pronaći odgovor. U odgovoru sam naveo da je izborni sistem u BiH diskriminatoran. Promjena iz etno predstavljanja u građanski je ključni uvjet za demokratizaciju. 

Damir Arnaut - političar, zastupnik u Parlamentu BiH

Potreban je drug krug izbora, od Predsjedništva BiH do općina. Jer načelnici općina ovladaju s velikim resursima sa znatno manjim brojem glasova. Rješenje je da se uvede instant drugi krug ili preferecijanolno glasanje. 

Smatra i da bi elektronsko brojanje glasova unaprijedilo izborni proces i da je neophodno za konačni iskoh glasanja i odražavanje stvarne volje glasača. 

Adis Arapović, zastupnik u Parlamentu FBiH

Probrao sam desetak tačaka Izbornog zakona, koje bi ga mogle unaprijediti. Naglasit ću da je postojeći sistem stabilizarao političko predstavljanje u Bosni i Hercegovini. Da, postoji puno prigovora. Posljednja tri ciklusa potvrdila su paradoks političkog sistema, a to je da svi faktori uključeni u proces, iako s nizom dokumentiranih anomalija, priznaju rezultate i traže reformu izbornog zakona. 

Izborni sistem nije dostigao savremene izborne standarde. Ovo je heterogen i nedovršen izborni sistem. Svaka kritika izbornog zakonodavstva je kritika hibridnog ustavnog poretka. Političa prava u BiH ne predstavljaju individualna prava. Ljudska i politička prava reducirana su na etničnost.

Stopa izlaznosti na svim izborima je između 47 i 57 posto, a neke evropske zemlje preferirraju obaveznost glasanja. Mislim da bi se politički pejzaž u BiH drastično promijenio, kada bi  glasanje bilo obavezno, čak i u ovoj situaciji.