Čović kontra Blinkena: Ustavne promjene trenutno nisu moguće

(Patria) - Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH nakon sastanka sa specijalnim izaslanikom SAD za izbornu reformu Matthew Palmerom kazao je da postoje dva moguća rješenja kojima bi se omogućilo pravo kandidovanja svima, bez obzira na etnički identitet. Nije želio komentirati izjave Bakira Izetbegovića.

- Imamo sporazum iz Mostara dajte da ga pogledamo. To izbjegavamo provesti. Pitanje je bilo u kom pravcu treba ići što se tiče strane koju ja predstavljam, ja sam rekao da je to legitimno predstavljanje. Postoje zahtjevi. Stavio sam do znanja da je Dom naroda ustavna kategorija i kako za to trebaju ustavne promjene, ali mislim da za to nemamo snage. Rekli su nam da se mi dogovorimo da će predstavnici EU i SAD podržati - istakao je Čović.

Dodao je da nema Fileovog modela.

- Indirektan izbor je jedno od rješenja, drugi prijedlog su dvije izborne jedinice u FBiH koje bi postojale samo na dan izbora. Treće rješenje je da se ide prema kantonima ali onda moraju postojati ponderi. Svako se može birati. Uopće nismo dirali RS, pričamo samo o FBiH. Bio sam u Beogradu, sutra ću s Dodikom. On je jamčio da će srpska strana podržati sve što se dogovori u FBiH. Doći će na Parlament i podržati - poručio je Čović.

Prema njegovim riječima, bilo je riječi i o deblokadi institucija. 

- Nezamislivo je ukidanje etničkog prefiksa za domove naroda. I o tome smo pričali prije 15 godina. Nismo uspjeli. Možda ćemo ponovo. Ali to je brutalna izmjena Ustava BiH. Nemojmo se igrati, ovo je naša država. Ali ne možemo nešto izbrisati, a da ne znamo kako dalje. Ovo je moja država 365 dana u godini. Imamo dejtonski okvir dok ne dođe nešto bolje. Moramo se dogovoriti. Tražio sam da oni ostanu ovdje dok se ne dogovorimo - zaključio je Čović.

Inače, podsjećamo da je američki državni sekretar Antony Blinken uputio pismo članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine u kojem poziva na ograničene ustavne promjene u BiH. Tada je naveo da će ograničene ustavne promjene biti potrebne da bi se izvršila dosljedna reforma izbornog sistema u BiH.

Blinken navodi da je Daytonski mirovni sporazum stvorio snažne temelje na kojima je Bosna i Hercegovina izgrađena, što je omogućilo državi da uspostavi održiv put ka eventualnom članstvu u Evropskoj uniji i snažnijem partnerstvu s NATO-om.

“Međutim, od početka je bilo shvaćeno da ustavni poredak, uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom, nije uklesan u kamen i da je potrebno s vremenom izvršiti potrebne promjene. Neki od nedostataka Ustava Bosne i Hercegovine identificirani su u presudama Evropskog suda za ljudska prava, uključujući odluku Sejdić-Finci”, navodi američki državni sekretar u svom pismu.