Kakve sankcije pripremaju SAD za pojedince iz BiH?

(Patria) - Predsjednica Republike Srpske putuje u Sjedinjene Američke države. Tokom višednevne posjete sastat će se sa predstavnicima institucija i organizacija SAD-a , te sa članovima američkog Kongresa najavljeno je iz njenog kabineta. Cvijanović odlazi u SAD nakon brojnih kritika koje su američki zvaničnici uputili na račun djelovanja njenog stranačkog šefa Milorada Dodika i zastupnika SNSD-a. Podsjetimo Gabriel Escobar, predstavnik State Departmenta za Zapadni Balkan, tokom svjedočenja u Kongresu SAD-a posebno je kritikovao Dodika za kojeg je kazao da ima “opasnu retoriku”. Bio je jasan da SAD sa partnerima iz EU rade na pripremama za potencijalne sankcije protiv destabilizirajućih akcija u Bosni i Hercegovini. Govorio je o “konsekvencama” za povlačenje iz centralnih institucija. Šta to znači, ako je OHR stava da su bonska ovlaštenja duboko u ladici mogućnosti? 

Saslušanje o BiH u Predstavničkom Domu kongresa, posebno je podgrijalo priču o konsekvencama za pojedince, piše N1.

“Da, radimo sa Evropljanima, da postoje posljedice na bilo koje ilegalne, ili bilo koje destabilizirajuće akcije i rado ću vas izvijestiti opet nakon mog povratka iz Bosne”, rekao je Gabriel Escobar, specijalni izaslanik predsednika SAD za Zapadni Balkan.

Dok Amerikanci rade, postavlja se pitanje koje mehanizme imaju van svoje zemlje. FATCA ( Foreign Account Tax Compliance Act) je propis SAD, usvojen 2010. godine, a koji je u primjeni i u BiH. U poglavlju 4. ovog zakona definisano je obavezno prijavljivanje određenih stranih računa u skladu sa Zakonom o poreskoj upravi SAD-a. Jasan je cilj-borba protiv offshore utaje poreza.

“EU ima ograničen uticaj u BIH. Političke sankcije su uvijek u svijetu povezane sa finansijskim ( i obratno). Jedno je šta može napraviti i na šta može uticati iz političkih razloga neko. Dosad je najviše radila Amerika preko tzv. FATCA-e, specijalni zakon o sprečavanju pranja novca u BIH, koja je na snazi, vrijedi u BIH . Mi smo ga morali usvojiti, prihvatiti u BiH, po njemu postupati, kroz taj zakon o sprečavanju pranja novca i obavezu davanja podataka, opet prema zakonu koji smo mi prihvatili, mi smo obavezni Americi davati podatke sve one finansijske koje ona traži, koje su u tom zakonu. Generalno zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma su usaglašeni sa evropskim”, rekao je Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH.

Predsjednik Udruženja banka BiH za N1 objašnjava da je preko 90% banaka u BiH u stranom vlasništvu: Italija, Rusija, Austrija, Slovenija. Njihove domaće ćerke firme rade po zakonima Bosne i Hercegovine, koji su usaglašeni sa EU normama. Berislav Kutle ističe da su depoziti građana sigurni bez obzira iz koje zemlje je banka. Samo domaći bh. sudovi, mogu naložiti blokadu računa.

Visoko na ljestvici prioriteta, makar normativno kod svih banaka jeste borba protiv pranja novca, kriminala i korupcije, te finansiranja terorizma. Pitali smo, je li bilo finansijskih provjera sumnjivih transakcija u posljednje vrijeme?

“Ne nema finasijske provjere, koliko ja znam, ni za kakave aktivnosti koje već nisu poznate”, dodao je .

Američki predsjednik Joe Biden proširio je 8. juna opseg vanrednih mjera za države Zapadnog Balkana, kao i kriterije za uvođenje američkih sankcija. Na crnoj listi SAD iz BiH se nalaze Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH i Amir Zukić, bivši generalni sekretar Stranke demokratske akcije. Upućeni kažu da će biti teško,gotovo nemoguće dobiti saglasnost EU za slične poteze.

“To je u slučaju EU vrlo teško očekivati s obzirom da je potrebna saglasnost svih članica EU, zato nikada do sada nije došlo do sankcija takvih prema bilo kojem fizičkom ili pravnom licu na teritoriji Evrope. Drugi način je odlukom suda, da sud naredi banci da zaledi nečije račune, ili nekog pravnog lica, s obzirom da postoji neka otvorena istraga, kojom se može utvrditi da narušava, ili krši zakon na teritortiji EU”, rekao je Siniša Vukelić, urednik Capital.ba.

Miloradu Dodiku su sankcije uvedene 2017. godine zbog provođenja referenduma i nepoštivanja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Nikola Špirić je na crnoj listi od 2018. godine zbog umiješanosti u “značajnu korupciju”. Amir Zukić također se nalazi na crnoj listi SAD zbog koruptivnih radnji.