SANKCIJE ZBOG KINE, KORUPCIJE 'Bijele' liste prelaze u 'crne', u BiH nema nedodrljivih

SARAJEVO, (Patria) - U ponedjeljak 15. novembra održat će se sjednica Vijeća za vanjske poslove EU na kojoj će biti rasprave o stanju u BiH. Pomoćnik ministrice vanjskih poslova Velike Britanije James Cleverly jučer je u raspravi u Britanskom parlamentu najavio da će ministrica tražiti i raspravu u NATO-u o stanju u BiH.

Specijalni izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar je, na kraju svoje posjete, najavio sankcije protiv zvaničnika u BiH. 

U intervjuu za BHRT Eskobar je nakon posjete Banja Luci kazao da ne govori o sankcijama otvoreno, jer ne želi da ljudi to spinuju.

"Ne želim da se govori kako će sankcionisana biti Republika Srpska, jer su ljudi u ovom regionu dovoljno propatili", izjavio je on.

Izgovorena rečenica da su 'sankcije na stolu' prevedeno znači da su napravljene sve sheme i zaokružena slika u vezi s potencijalnim osobama, ali i kompanijama koje su podržavajući politike koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum radile u korist istih.

Ovdje nije riječ isključivo o javnim preduzećima, već i privatnim, a na stolu su i sheme 'tenderskih velemajstora'. 

Ali šta su EU sankcije?

Mjere ograničavanja ili „sankcije” važan su alat zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) EU-a. EU ih upotrebljava kao dio integriranog i sveobuhvatnog pristupa politikama koji obuhvaća politički dijalog, popratne napore i upotrebu drugih instrumenata kojima raspolaže.

Sankcijama se želi postići promjena u politikama ili ponašanju onih na koje se primjenjuju, s ciljem promicanja ciljeva ZVSP-a. Mogu se primijeniti na vlade zemalja koje nisu članice EU-a zbog njihovih politika, subjekte (preduzeća) koji pružaju sredstva za provođenje politika koje se sankcionira, skupine ili organizacije poput terorističkih grupa i pojedince koji podržavaju politike koje se sankcioniraju, koji su uključeni u terorističke aktivnosti itd.

Osmišljene su kako bi se njima na najmanju moguću mjeru svele negativne posljedice za one koji nisu odgovorni za politike ili aktivnosti koje su dovele do donošenja sankcija. EU se posebno trudi da što je moguće više ublaži posljedice za lokalno civilno stanovništvo ili legitimne aktivnosti u dotičnoj zemlji ili s njom.

Sve mjere ograničavanja koje EU donese u potpunosti su usklađene s obavezama iz međunarodnog prava, među kojima su i one koje se odnose na ljudska prava i temeljne slobode. Politički i sigurnosni odbor utvrdio je 2004. godine neka osnovna načela za upotrebu sankcija, njihovu provedbu i mjerenje i kontroliranje njihova učinka.

Ta osnovna načela uključena su u „smjernice o provedbi i ocjenjivanju mjera ograničavanja” koje je Vijeće prvi put donijelo 2003., a pregledalo i ažuriralo 2005., 2009., 2012. i 2017.
Glavni ciljevi donošenja sankcija su zaštita vrijednosti, temeljnih interesa i sigurnosti EU-a, očuvanje mira, učvršćivanje i podupiranje demokratije, vladavine prava, ljudskih prava i načela međunarodnog prava i sprečavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti.

Šta predviđa rezolucija zajedničke saradnje EU i SAD 

Inače, Rezolucija Evropskog parlamenta od 6. oktobra 2021. o budućnosti odnosa EU-a i SAD-a, u kojoj se poziva na pojačanu koordinaciju u pogledu upotrebe restriktivnih mjera, među ostalim sankcija u području ljudskih prava, te potiče Vijeće da uvrsti komponentu korupcije u globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava; poziva EU i SAD da koordiniraju svoje politike sankcija kad god je to moguće i korisno.

Ovom rezolucijom predviđa se tješnja saradnja EU i SAD-a te se smatra da bi EU trebala više surađivati s SAD-om i obnoviti strateško partnerstvo u pogledu zemalja Istočnog partnerstva i zapadnog Balkana kako bi se ondje izgradila otporna, prosperitetna i demokratska višeetnička društva koja su sposobna oduprijeti se disruptivnom utjecaju i lokalnih i vanjskih autoritarnih snaga; podsjeća da stabilnost zapadnog Balkana i zemalja Istočnog partnerstva predstavlja pitanje mira i sigurnosti za tu regiju i EU.

„Pozdravlja se izrazito povećana koordinacija SAD-a s EU-om u pružanju podrške zemljama zapadnog Balkana na njihovu putu prema europskoj integraciji i članstvu u EU-u; smatra da bi redovita institucionalizirana koordinacija između Vijeća za vanjske poslove i državnog tajnika SAD-a u tom pogledu i u pogledu drugih vanjskopolitičkih pitanja poboljšala transatlantski dijalog i suradnju u vanjskopolitičkim pitanjima od zajedničkog interesa i potaknula daljnje približavanje političkih stavova na transatlantskoj razini; podsjeća na svoj prijedlog o stvaranju transatlantskog političkog vijeća za sustavno savjetovanje i koordinaciju u pogledu vanjske i sigurnosne politike, koje bi vodili potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik i državni tajnik SAD-a i koje bi se temeljilo na redovitom kontaktu s političkim direktorima; poziva na snažno vodstvo EU-a i učinkovitu koordinaciju s SAD-om kako bi se suzbile inicijative usmjerene na prekrajanje granica i slične podnacionalne inicijative za produbljivanje etničke podjele i segregacije, kao i pitanje kineskih ulaganja i finansiranja u cijeloj regiji i njihovog učinka na demokratsko upravljanje i okoliš; naglašava važnost bliske suradnje i koordinacije između EU-a i SAD-a u borbi protiv zarobljavanja država, korupcije, organiziranog kriminala, vanjskog uplitanja i napada na slobodu medija te promicanja vladavine prava, temeljitih reformi, dobrosusjedskih odnosa i pomirenja te cilja euroatlantske integracije“, navodi se u Rezoluciji.

Cijeneći sve gore navedeno da se zaključiti da će naredni koraci o sankcijama zavisiti od onoga što je Escobar zabilježio nakon posjete BiH, ali i dolaska u BiH Dereka Cholleta, koji je zadužen za specijalne zadatke američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena.

Inače, američki diplomata James O'Brien, zadužen za proces sankcija, boravio je posljednjih dana u Briselu.