SUTRA DAN D Kako se mogu uvesti sankcije, postoji i opcija 'kažnjavanja' na bilateralnom osnovu!

Piše: A. Čorbo-Zećo

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Gabriel Escobar tokom boravka u Bosni I Hercegovini najčešće je izgovarao sintagmu koja glasi ‘podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma’. On je ovo izgovarao u kontekstu najava sankcija i drugih ekonomskih mehanizama protiv kompanija koje podržavaju aktivnosti na podrivanju Dejtona. 

Valjano iščitano ovo bi moglo značiti da će polazna osnova za uvođenje sankcija biti odluka Evropske komisije iz 2011. godine. 

Naime, u mandatu Catherine Ashton 21. marta 2011. godine je donesena odluka tadašnje Evropske komisije kojom se EU određuje za nametanje sankcija (kažnjavanje) osoba koje ugrožavaju, opstruiraju i ne provode Dejtonski mirovni sporazum na bilo koji način.  

Tom odlukom je utvrđen i način kada i kako se evropske sankcije izriču i donose. Odluka o uvođenju sankcija (tzv. evropska crna lista) se donosi ne konsenzusom ili jedinstveno nego na način što je za njenu valjanost potrebno da glasa natpolovična većina članica EU, ali članica koje imaju kvalifikovanu većinu od 65 posto ukupnog stanovništva u EU. 

Sutra 15. novembra sastaju se ministri vanjskih poslova Evrope, svih 27, i odlučuju o sankcijama.  

Povezani tekst:

SANKCIJE ZBOG KINE, KORUPCIJE 'Bijele' liste prelaze u 'crne', u BiH nema nedodrljivih

Dakle, ako se ispuni prvi kriterij, većina od 27-14 država, mora i drugi, pa se kumulativno, zajedno zbrajaju.  

Za odluku bi trebalo da glasaju najveće države, one s najvećim brojem stanovništva. Tako se odlučuje u Evropi, većinom po broju stanovnika. Ta većina su dvije trećine ukupnog broja stanovništva EU. Dakle, bitno je da od ovih 14 zemalja, koje, ako budu glasale za sankcije, većina budu države EU s najvećim brojem stanovnika. 

Shodno tome male zemlje, s malim brojem stanovnika, makar ih bilo i više od 14, ne mogu donijeti odluku o sankcijama. 

Ukoliko ministri vanjskih poslova ne donesu odluku ostaje mogućnost da svaka zemlja EU na bilateralnom nivou donese sankcije. 

Sudeći prema najavama Njemačka koja je i predlagač sankcija mogla bi biti prva koja će to učiniti.