Piše: Ernad Metaj
Opozicija u BiH koja je ispravno podržala bojkot razgovora o izbornoj reformi u BiH bila je u pravu kada je od lidera SDA Bakira Izetbegović tražila da ih uvjeri u iskrenost politike koju trenutno zvanično zastupa. Da je oprez opravdan pokazala je posljednja sjednica Doma naroda BiH gdje je ponašanje samog Izetbegovića i delegata SDA kontradiktorno javnim istupima da se HDZ-u neće činiti ustupci. Na toj sjednici SDA-ovci su stali uz rame SBB-a koji nikada nije krio da bi Čoviću ispunio želje.
Tako su ostali živi zaključci Lidije Bradara iz HDZ-a koji osim legitimnog predstavljanja sadrže i opasnu namjeru za urušavanje CIK-a. Legitimitetom po legalitetu, recept je HDZ-a koji Bošnjaci nisu odbacili kao moguću terapiju.
Zahvaljujući glasu Asima Sarajlića (SDA), odsustvu sa sjednice njegovih stranačkih kolega Bakira Izetbegovića i Amira Fazlića, te suzdržanosti Muniba Jusufovića (SBB) opštu i entitetsku većinu dobio je Bradarin prvi zaključak.
“Pozivamo na žurno usuglašavanje izbornih modela temeljem potpisanog Političkog sporazuma o načelima izmjena i dopunama Izbornog zakona BiH od 17. lipnja 2020. godine kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, te uklonili svi oblici utvrđenih nejednakosti i diskriminacija, a sukladno Odluci Ustavnog suda BiH broj U-23/14 od 2014. godine, i presudama Evropskog suda za ljudska prava koje još čekaju svoje izvršenje”
Protiv ovog zaključka u Klubu Bošnjaka je bio samo SDP-ov Denis Bećirović. Zbog postupaka SDA i SBB-a uzaludno je bilo i protivljenje nezavisnog delegata u hrvatskom klubu Zlatka Miletića.
SDA je ovim očigledno željela pokazati HDZ-u da i dalje postoji prostor za saradnju i dogovor. Po pitanju CIK-a u SDA srećom nije bilo toliko hrabrosti. U tom zaključku Bradara je tražila sljedeće: ”Središnje izborno povjerenstvo nije zakonodavno tijelo, niti ima pravo donositi odluke iz nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Središnje izborno povjerenstvo nije izabrano i imenovano sukladno odredbama Izbornog zakona BiH. Tražimo da se članovi Središnjeg izbornog povjerenstva izaberu i imenuju temeljem javnog natječaja u skladu s procedurama propisanim Izbornim zakonom BiH”.
Zaključak dolazi u trenutku kada Dodik javno najavljuje ono što Čović misli, a to je bojkot izbora. Ni jedan ni drugi nisu spremni rizikovati s neizlaskom njihovih stranaka na izbore jer se to u Srbiji pokazalo kao promašaj. Umjesto toga plan je blokirati rad općinskih izbornih komisija. Rušenje postojećeg saziva CIK-a koji ne odgovara SNSD-u i HDZ-u samo bi još više otvorilo vrata za postupke koji nisu ništa drugo nego državni udar.
Sarajlić je glasao protiv toga, SBB nije mijenjao stav, jer nije tajna da Jusufović slijepo sluša stranačkog šefa kojem ipak teže od očekivanog ide isporuka kompletnog rođendanskog poklona Draganu Čoviću. O CIK-u će se prema onom što je Dragan Čović kao predsjedavajući Doma naroda rekao usaglašavati na narednim sjednicama jer zbog izostanka Izetbegovića nije bilo trećeg člana kolegija. Očekivano Bradarine zaključke podržali su svi delegati iz SNSD-a, dok SDS-ov Mladen Bosić nije bio prisutan iako je kao i SDA-ovci učestvovao u radu na početku zasjedanja.
Jasno je da će se oni koji su podržali HDZ-ove zaključke pravdati kako ne mogu dobiti podršku u Predstavničkom domu, ali to je licemjerno jer će se tu kriti iza leđa opozicije. A, možda je igra i drugačija na što upozorava blagdansko obraćanje Dragana Čovića u kojem je opet bio uvjeren da će Izbornim zakonom biti osigurano legitimno predstavljanje iako je EU potvrdila da odustaje od pominjanja konstitutivnosti što ni Hrvatska nije mogla zaustaviti.