Piše: Ernad Metaj
Očekivano, sastanak u Parlamentu F BiH oko dogovora za deblokadu rada institucija i odlučivanja u parlamentarnoj proceduri je propao, jer su SDP, DF i Naša stranka ranije odlučili da neće učestvovati u razgovorima oko ustavne i izborne reforme dok traje državni udar iz RS-a. SBB-ovi predstavnici su sa SDA i HDZ-om došli na ranije zakazani sastanak i obavijestili da neće ni oni učestvovati.
"Bio je ranije dogovor da HDZ koji jedini nije dostavio svoje prijedloge i viđenje načina deblokade F BiH dostavi svoj prijedlog. To ne znači ni u kom slučaju da je SDA prekršila dogovor, mi nećemo učestvovati ni u kakvim razgovorima koji su u formatu SDA i HDZ, rekao nam je predsjedavajući Predstavničkog doma F BiH Mirsad Zaimović.
Na sastanak danas nije bila pozvana ni Alma Čolo, član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva i redovni član delegacije SDA u pregovorima. Prema njenom mišljenju ne bi trebalo biti otpora razgovoru o tehničkim pitanjima kojima se mogu otkloniti blokade, za što već postoje prijedlozi.
Među njima su i amandmani koje je pripremila Čolo, a kojima se kako tvrdi otklanja mogućnost blokiranja imenovanja predsjednika i potpredsjednika F BiH, Federalne vlade i sudija Ustavnog suda F BiH.
"Ja sam predložila tri amandmana i vjerujem da su dobra osnova da riješimo goruće probleme. Raditi na tome je slično kao što smo nedavno imali sastanak Interresorne radne grupe na kojem su predstavnici OSCE-a prezentirali određena rješenja i iskustva oko tehnologija kojim se mogu spriječiti izborne prevare. Na tom sastanku je bio i kolega Magazinović, ali nisu došli predstavnici iz RS-a, istakla je Čolo.
Njenim prvim amandmanom vrše se intervencija u Ustav F BiH u dijelu načina izbora predsjednika i potpredsjednika F BiH. U cilju izbjegavanja blokade njim se predviđa da kandidate za ove funkcije može predložiti trećina delegata iz bošnjačkih, srpskih i hrvatskih klubova u Domu naroda F BiH, i to u roku od 10 dana nakon konstituisanja ovog doma. Ako se to ne desi prijedlog mogu dostaviti po najmanje dva delegata iz svakog kluba.
"Drugim amandmanom smo željeli izbjeći mogućnost blokiranja imenovanja Vlade F BiH kako više nikad ne bismo došli u situaciju da ista ne održava izbornu volju građana", istakla je Čolo.
Tako je predloženo da „predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, u roku od 15 dana od dana izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija s premijerom ili s kandidatom za tu funkciju“.
Ako se to ne desi Vladu F BiH bi mogao imenovati sam predsjednik F BiH, ili oba potpredsjednika.
Trećim amandmanom na Ustav F BiH bi se otklonila blokada imenovanja sudija Ustavnog suda F BiH.
„Sudije Ustavnog suda imenuje predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika, na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH u roku od 30 dana od dana dostavljanja liste kandidata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Za imenovanje je potrebna potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju“.
Ako se to ne bi desilo sudije Ustavnog suda bi imenovao direktno Dom naroda sa liste kandidata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
Ranije je Patria pisala da su ovi, ali i prijedlozi HDZ-a koji su ipak više političke prirode dostavljeni Delegaciji EU iz koje i dalje prema našim informacijama ne odustaju da nađu način kako da udovolje HDZ-u. Ako to nije istina bilo bi dobro da posreduju u otklanjanju blokada kao preduslova za bilo kakve druge ozbiljnije reforme.