(Patria) - Potez komesara za susjedstvo Evropske komisije Olivera Varheljija kojim je ukinuo Direktorat za Crnu Goru u Briselu predstavlja neprincipijelno rješenje koje nije u skladu sa dobrom praksom Evropske unije i ukazuje da Komesarijat na čelu sa njim ima agendu kojom pokušavaju da u procesu integracija na prvo mjesto stave Srbiju – ocijenio je za Pobjedu predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.
To je prvi put, kazao je on, da svjedočimo tome da se evropske institucije i visoki zvaničnici ponašaju kao lobisti pojedinih zemalja i njihovih lidera.
– Da budemo konkretni, gospodin Varhelji se sve više ponaša kao lobista Aleksandra Vučića i Srbije, a sve manje kao principijelan, ozbiljan i profesionalan predstavnik Evropske komisije – istakao je Radulović.
Takvi potezi, dodao je, sve na Zapadnom Balkanu dovode u vrlo neprijatnu situaciju u kojoj se moramo zapitati da li Evropska unija postupa u skladu sa svojim principima, dokumentima, praksama i usvojenom politikom ili možda postupa u interesu pojedinih zemalja, njihovih lidera i interesnih i lobističkih grupacija.
"Mi smo svi na Balkanu u situaciji da se zapitamo da li su u ovom trenutku ugrožene osnovne vrijednosti ujedinjenja EU i vrijednosti na kojima se zasniva proces priključenja", kategoričan je Radulović.
Kazao je i da Varhelji veoma rijetko pominje Crnu Goru, a da, sa druge strane, iako je realnost u procesu pregovaranja sasvim drugačija, ne propušta priliku da Srbiji da prednost na svim formalnim i neformalnim susretima.
"Gospodin Varhelji želi da promijeni realnost pregovora i da zemlju koja trenutno krši sve vrijednosti EU, kada je u pitanju demokratija i reforme u procesu demokratizacije i ljudskih prava, stavi na prvo mjesto. A da Crnu Goru, koja je i pored svih problema koji je opterećuju i dalje lider i u formalnom i tehničkom i suštinskom smislu, stavi u zapećak", kazao je Radulović.
Komentarišući ocjenu hrvatskog analitičara Davora Đenera da Varhelji sprovodi agendu mađarskog premijera Viktora Orbana, prema kojoj je Crna Gora u pristupnom procesu od drugorazrednog značaja u odnosu na Srbiju, Radulović kaže da se radi o vještačkom pokušaju koji ne može naići na plodno tlo.
"Crna Gora nije i ne može biti drugorazredna u odnosu na Srbiju ni po jednom osnovu. Mi smo daleko ispred njih u procesu pregovaranja. Razumijem te lobističke pokušaje i intencije koje se nalaze u trouglu Beograd, Budimpešta i kabinet gospodina Varheljija, ali one ne mogu dati održive rezultate", naglasio je on.
Ostaje da se vidi, dodao je Radulović, hoće li Evropska komisija i njena predsjednica Ursula fon der Lajen ćutati na ovakvo ponašanje određenih komesara.
"Evropska unija ne može ostati nijema i slijepa na neprincipijelna ponašanja u procesu evropskih integracija", zaključio je predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori.
Pisonero: Pristupanje zasnovano na individualnim zaslugama
Povodom spajanja jedinica za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju, portparolka EK Ana Pisonero Hernandez kazala je da EK ne komentariše promjene u unutrašnjoj organizaciji generalnih direktorata.
Podsjetila je i da je proces pristupanja zasnovan na individualnim zaslugama i da zavisi od ispunjavanja reformi.
"Komisija organizuje službe na osnovu procjena koja se odnose na obim posla, efikasnost i koherentnost", naglasila je Pisonero Hernandez.
Istakla je i da ova promjena nije izuzetak, te kazala da tempo pregovora zavisi od napretka u fundamentalnim reformama.
Pregovarački tim Crne Gore ne vidi problem u objedinjavanju direktorata?!
Aktuelni pregovarački tim Crne Gore sa Evropskom unijom ne vidi nikakav problem u objedinjavanju Srbije i Crne Gore u isti direktorat i smatra da su promjene napravljene u cilju bolje prekompozicije timova koji su se u ranijem sastavu odvojeno bavili pitanjima proširenja.
Glavna pregovaračica Crne Gore sa EU Zorka Kordić kazala je za Radio Slobodna Evropa da su ove prekompozicije vezane za efikasniji način rada.
"One su prevashodno vezane za efikasniji način rada, specifičnosti odnosa EU prema Turskoj, kao i potrebu strateškog uvezivanja procesa proširenja sa regionalnom saradnjom i bolje korišćenje Ekonomsko-investicijskog plana za Zapadni Balkan", istakla je ona.