Lubura: Vlast i privatni kapital ostavit će stanovnike sarajevske kotline bez pitke vode

SARAJEVO, (Patria) - Poplave koje su pogodile područja u općinama Trnovo RS, Istočna Ilidža i Ilidža tokom novembra mogle su biti spriječene da nije bilo nemara i nedomaćinskog odnosa, tvrdi u razgovoru za Agenciju Patria Vladimir Lubura iz Nevladine organizacije Ekološki pokret “Krupačke stijene”. 

“Haos koji smo vidjeli u novembru nije zabilježen ni 2014. godine kada je cijela država bila u problemu. Još tada sam upozoravao šta nas čeka, zbog mini hidrocentrale koja je izgrađena na rijeci Željeznici, koja je izgrađena netom nakon Svjetskog prvenstva u ribolovu. I tada i sada govorio sam da nam ta mHE nije potrebna”, priča Lubura. 

Naš sagovornik pojašnjava i šta je dovelo do posljednjih poplava. 

“U posljednjim poplavama centrala u Bogatiću je bila otvorena za protok vode. Mini hidrocentrala u Krupačkim stijenama je bila zatvorena, formiralo se akumulacijsko jezero i voda se vratila u mjesnu zajednicu Kijevo, gdje je evakuisano više porodica. Po viđenju šta se dešava i da će doći do pucanja brane u Krupačkim stijenama, vlasnik je pustio branu. Niže brane je suženo korito i voda se izlila te odnijela dio magistralnog puta koji nikada ranije nije ugrožen, a bilo je i prije poplava”, ističe Lubura. 

Dodaje da je to ugrozilo i pitku vodu na područjima nizvodno, ali i oštetilo privatnu imovinu. 

“Meni je odnijelo 1069 m2, rođaku dulum i pol. Od Voda Srpske sam 2014. godine tražio da saniram korito i zaštitim svoju imovinu, ali nisam dobio dozvolu jer su oni rekli da će uraditi to, a nikada nisu uradili. Uništena mi je livada pod šumom i sada tražim naknadu štete jer su bili bahati i nemoralni. Ukratko, ovo je kuća bez domaćina, a kada se nešta desi kažu “Božija volja, no nije Božija volja, nego ljudski nemar”, priča Lubura za Patriju.

Ističe da niko nema sluha za probleme na koje upozorava. 

“Upozoravao sam i na spalionicu guma i za deponiju u Krupačkim stijenama, jer teški metali, karboni, medicinski otpad, sve se to iz deponije i spalionice cijedi u rijeku Željeznicu. Od deponije nizvodno je glavna pumpna stanica Bačevo koja napaja Sarajevo i doći će vrijeme kada će Vodovod u Sarajevu obavijestiti građane da voda nije za piće. Iz Hercegovine se dnevno dovlačilo 140 tona opasnog otpada i kad tad će ta deponija eksplodirati”, istakao je Lubura u razgovoru za Patriju. 

Napominje da su ugroženi i oni koji se bave poljoprivredom, odnosno njihova imanja. 

Lubura se pita kako to da od ušća Željeznice u Bosnu pa nizvodno do Doboja nije bilo poplava i odgovara: “Zato što nema mini hidrocentrala”. 

“Resornu ministricu Srebrenku Golić ne zanimaju ovi problemi. Ministrica Golić je tražila od nas da reagujemo, ali kada je Vrhovni sud donio pozitivne presude, ona se žalila na te presude. To je čisto blefiranje”, kaže Lubura. 

Ističe da deponija u Krupačkim stijenama može biti uzročnik i velike zaraze na ovom prostoru, jer na deponiji se pojavio veliki broj pacova, a na nju se odlaže i animalni otpad. 

Lubura nam je ispričao i kakav je odnos nadležnih institucija spram problema koji potencijalno mogu ugroziti život pola miliona ljudi. 

“Tražio sam od Zavoda za javno zdravstvo RS da izađu i urade analizu vode koja se od spalionice u Krupačkim stijenama slijeva do Željeznice. Oni su me pitali jel moraju reći istinu, na šta sam im rekao da samo to i očekujem. Pitao sam ih da utvrde samo činjenično stanje, a iz Zavoda su mi rekli da ako moraju reći istinu onda ne mogu doći. Kakav je to bezobrazluk. Kakav je bezobrazluk i glavnog gradskog ekološkog inspektora Dragomira Kosorića, koji je analizu kvalitete zraka radio dok su peći u spalionici bile ugašene”, ističe Lubura. 

Za kraj razgovora Lubura otkriva da bi se uskoro moglo desiti da u blizini korita Željeznice nikne fabrika za preradu celuloze u vlasništvu biznismena iz Italije. 

“To ako se desi računajte da je ovdje život nemoguć, a ne samo ovdije nego i cijeloj sarajevskoj kotlini. Jedina nada da se to ne desi je da Vlada RS ne izda garancije za sirovine kompaniji iz Italije. Jer, zašto bi neko iz Italije došao ovdje da to radi, pa jasno je tamo mu niko neće dozvoliti da to napravi u naselju i neposrednoj blizini korita rijeke koja natapa vodno područje za pola miliona ljudi u dva grada”, rekao je Lubura. 

Kako kaže, NVO Ekološki pokret “Krupačke stijene” obraćala se brojnim ambasadama i međunarodnim organizacijama za pomoć u projektima vezanim za probleme u Krupačkim stijenama, ali da sluha nije bilo. 

“Oni ulažu samo u politiku, a čini se da ih životi i problemi građana manje zanimaju”, zaključio je Lubura.