PROCVALA U ZIMU Gasna, energetska sada kriza i u namjenskoj: Džindić-Novalić traže novog krivca!

Piše: A. Čorbo-Zećo

Ušminkana političkom voljom da se prikaže odlično stanje u namjenskoj industriji Vlada FBiH godinama vara i lažno ističe vijesti o procvatu najmenske industrije, a koju je kao i energetski i plinski sektor sveo na propast SBB-ov ministar Nermin Džindić, zajedno sa Fadilom Novalićem (SDA), premijerom koji je i najodgovorniji za rad Vlade FBiH i njenih ministara.

Kako bi prikrili svoju pljačku i teške menadžerske promašaje Vlada je i usvojila izvještaj Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o poslovanju privrednih društava namjenske industrije registrovanih u FBiH za 2020. godinu.

Ali osim mrtvog slova na papiru ništa ne funkcionira. Dokaz tome je priča kojoj svjedočimo posljednjih dana, a u kojoj se pritisak stavlja na Razvojnu banku FBiH i koju određeni interesni centri optužuju da već četiri mjeseca ne želi odgovoriti na zahtjeve čelnika Federalne direkcije za namjensku proizvodnju, koji su od Razvojne banke tražili avansnu garanciju na 20 miliona KM.

I tako je balon od sapunice pukao, jer sve izjave i hvalisanja od strane Džindića pokazale su da u namjenskoj industriji ništa ne cvjeta, osim što sluti na propast ove značajne grane, a što bi u ovom trenutku bilo ravno katastrofi!

Izdvajam samo neke izjave koje je Džindić davao u proteklom vremenu, a koje su stvarale lažnu sliku.

Nermin Džindić (27. avgust 2018.)

„U ovom periodu namjenska industrija je zaposlila 1000 novih radnika, promet preduzeća namjenske industrije i istovremeno izvoz je povećan za 60 posto, ukupni profit se svake godine povećavao po 30 miliona KM“.

Nermin Džindić (2. decembar 2020.)

„Što se tiče FBiH, namjenska industrija ima blagi rast i do kraja godine imat ćemo stopostotno izvršenje plana, a i premašit ćemo ga. Korona virus je utjecao na namjensku industriju. Već u martu pojavom prvog klastera u 'Igmanu' pravili smo odgovarajuće korekcije i izmjene, i na dnevnoj bazi se vrši koordinacija. Bilo je otkazivanja nekih komponenti, ali je bilo i povećanja nekih drugih proizvoda. Ova godina će biti jedna od uspješnijih“.

Nermin Džindić (27. juni 2021.)

„Namjenska industrija je izuzetno važan sektor u industrijskoj proizvodnji u našoj zemlji te smo se, u skladu s tim, i odnosili prema svim kompanijama iz oblasti namjenske industrije od samog početka mandata. Nažalost, ono što smo zatekli bilo je obeshrabrujuće jer su sve kompanije grcale u problemima. Iz tog razloga smo napravili ambiciozan plan i nakon četiri godine smo imali promet od 300 miliona KM. To nam je bio pokazatelj da nismo uzalud radili i nakon toga smo napravili još zahtjevniji plan koji ćemo pokušati ostvariti, a u njemu je ciljani promet milijarda dolara“.

A sve ove izjave zapravo su bile dio plana, a koji je uključivao pomoć Razvojne banke.

Vlada FBiH očekivala je da Razvojna banka i dalje za preduzeća namjenske industrije daje povoljne kredite i bespovratna sredstva.

A, naprimjer bugojanski Binas kod Razvojne banke već ima 6,1 miliona kreditnog zaduženja i kredit se ne vraća. Nije se vraćao ni raniji koji je Razvojna banka pristala reprogramirati.

Ali Džindić i Novalić, podržani Fahrudinom Radončićem, svjesni su da drugog izlaza nema.

Zato su pristupili, konačno nakon godina nelegalnog rukovodstva, imenovanju v.d. direktora Razvojne banke Mensuda Bašića, koji bi im mogao biti kolateralna šteta za sve ono što će rizično izdavanje kredita donijeti.

Za direktora Razvojne banke postavljen je Bašić, a tome je prethodio dogovor SDA i SBB-a u kojem su zamijenili pozicije. SDA je tako preuzela rukovođenje Autocestama FBiH, a SBB Razvojnom bankom.

S tim u vezi postoji i stranačka odgovornost za sve što se dešava, a što sluti na crni scenarij propasti.

Kroz poslovanje još jedne firme iz namjenske industrije Pretisa vidljiv je modus operandi dvojca iz Vlade FBiH. Menadžment firme i ministar Džindić manipuliraju radnicima i sindikatom. Opljačkaju, unište firmu i onda uključe sindikat da zakompliciraju situaciju kako bi izbjegli svoju odgovornost! Radnici su u proteklih nekoliko mjeseci održali više protesta jer im nisu redovno isplaćivane plaće, niti uvezan radni staž nakon čega bi Uprava isplatila zaostalu plaću.

U gasnom i energetskom sektoru krivce su našli u Jasminu Salkiću, Almiru Bečareviću, Admiru Andeliji...a sada valja Mensuda Bašića prikazati kao najodgovornijeg za teško stanje u namjenskoj industriji!?

Iako je formalno Bašić kandidiran ispred SBB-a, od početka je bilo jasno da je cilj jedan, osigurati nesmetan tok novca iz Razvojne!?

No, čini se da Bašić racionalno postavlja stvari i prioritete, te da neće dozvoliti da bude žrtveno janje politika SDA i SBB-a koje namjensku industriju bacaju na koljena.

Loš izbor strateških partnera

Šta znači jak strateški partner pokazalo je opredjeljenje vlasnika Pobjeda Rudeta iz Goražda koji su dio firme prodali turskom investitoru.

Tvrde da sadašnji kapacitet proizvodnje ne bi postigli ni sa jednim domaćim ulagačem. Pobjeda Rudet je u istom krugu kao i GINEX, ispred nje se uz zastavu BiH vijori i turska. Ispred GINEX –a nema stranih zastava, samo crne slutnje da će talovi u posredničkim ugovorima i transfernim cijenama urušiti jednu od najpotentnijih firmi namjenske industrije.

Američka, ili zastava Njemačke ispred GINEX –a simbolički bi cijeli kompleks povezala sa NATO industrijom ali i potvrdila opredjeljenje vlasti u F BiH da se istinski bore za državu.

Ovako, namjenska industrija najiluzornije oslikava politički mentalitet vlasti u F BiH koja bi da joj SAD i EU spašavaju državu, a da ipak profit zadrže isključivo za sebe i uski krug ljudi preko kojih mešetare po tržištima trećih zemalja.

Najbolji primjer šta se tim dobija je štrajk radnika Binasa iz Bugojnog i prekid proizvodnje u ovoj kompaniji. Znanja iz nje su se godinama krala i na njima baziralo poslovanje privatnih firmi bivših rukovodilaca, a kako i s kim se poslovalo pokazuje interes SIPA-e za ugovore sa kupcima iz Egipta.

Riječ je o firmi gdje se Bakir Izetbegović hvalio granatama i drugim oružjem „za ne daj Bože“.

Veleizdaja SDA i SBB

Ovakav odnos spram namjenske industrije bez imalo uzdržavanja mogao bi se nazvati veleizdajom SDA i SBB-a, imajući u vidu da su njihovi kadrovi (Fadil Novalić i Nermin Džindić) nadležni za ovaj vitalni segment industrije.

Veleizdaja se može posmatrati u kontekstu da je dovedena u pitanje odbrambena moć države!

A propast namjenske industrije krenuo je kroz 'čistku' Federalne direkcije za namjensku industriju, gdje je Džindić, zajedno s Novalićem i uz odobrenje Izetbegovića i Fahrudina Radončića instalirao kadrove koji će biti odani njihovom načinu rada.

U dosadašnjem mandatu nečujno su instalirali veliki broj svojih kadrova u namjensku i metalsku industriju. Ti kadrovi su dovedeni iz Cimosa i TDM-a u kojima premijer, ministar i sa njima povezana lica imaju vlasničke udjele. Uglavnom se radi o rodbinski i interesno povezanim licima, mahom sa područja Tuzlanskog kantona.

Da se u namjenskoj industriji „počelo kuhati“ bilo je jasno 15. jula 2021. kada je Sindikat Privrednog društva Igman Konjic donio odluku da se taj dan obustavi proizvodnja na pet minuta, od 11.55 do 12 sati. Na taj način su željeli dati podršku i skrenuti pažnju na pritiske koji se vrše na PD Igman, Upravu i direktora Društva koji je zbog ovog bio podnio i ostavku.

Džindić nema pretjeranog utjecaja niti sheme djelovanja u Igman Konjicu, pa se pod svaku cijenu pokušalo riješiti direktora PD Igmana Đahida Muratbegovića koji vrlo uspješno vodi tog privrednog giganta sa preko 1.000 zaposlenih.

Kada Džindić ima upliva u kadroviranje dobijemo slučaj Pretis. Poznato je i više puta se pisalo o tome kako je federalna firma Pretis d.d., kojom upravljaju Novalić i Džindić, kupovala robu od privatne firme TMR, čiji su vlasnici Novalić (članovi porodice) i Džindić.

Poslovanje Pretisa i TMR-a dokumentovala je i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Novcem izvučenim iz Pretisa Novalić i Džindić kupili su i halu u krugu Unis Toolsa. Sve je prijavljeno i Tužilaštvu Kantona Sarajevo, ali predmet zvanično nikada nije formiran niti se zna u kojoj je fazi.

Isprepletene veze i duga historija priče u firmama namjenske industrije trebala bi biti alarm da se istražni organi što hitnije uključe u cijeli slučaj.

Jedno je sigurno, da je Džindićeva priča, a onda i Izetbegovićeva i Radončićeva, o uspješnosti namjenske industrije bila napuhani balon, jer uz Pretis i Igman, slijedi i priča o Zraku, koji je na korak od propasti.

Stanje u namjenskoj industriji je katastrofalno, na to ukazuju neisplaćene plate i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, ali i kriminalne malverzacije u pojedinim firmama koje će rezultirati višemilionskim gubicima firmi.