SARAJEVO, (Patria) - Dom naroda Parlamenta Federacije BiH započeo je danas u Sarajevu redovnu sjednicu, a delegati u ovim trenucima postavljaju pitanja i podnose inicijative.
Ponajviše pitanja s današnje sjednice dobio je federalni ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić, a tiču se snabdijevanja plinom i raskida ugovora s mađarskim dobavljačima.
“Svjedoci smo kontinuiranih plinskih kriza u posljednjih godinu dana koje se odražavaju kroz stalne najave prestanka snabdijevanja i posljedično prestanka grijanja”, kazala je delegatkinja SDP-a BiH Segmedina Srna Bajramović.
“Zbog promjene rute, uprava javne kompanije BH Gas podnijela je krivičnu prijavu prošle godine protiv odgovornih u Energoinvestu, navevši da je Energoinvest jednostrano prekinuo ugovor s mađarskim dobavljačem koji je važio do 2023. godine. Eksperti za ovu oblast ocjenjuju da je promjena plinovoda uzrok krize u snabdijevanju”, poručila je Srna Bajramović.
Od resornog ministra Džindića zatražila je da joj dostavi analizu opravdanosti prema kojoj je donesena odluka o promjeni plinovoda, te postavila niz pitanja - da li se u ovom trenutku radi išta na donošenju državnog zakona o plinu i električnoj energiji, u kojoj fazi je projekat realizacije Južne interkonekcije i čija je odgovornost za nedostatak plina za Kanton Sarajevo?
O sličnoj tematici Džindiću i federalnom premijeru Fadilu Novaliću je mnogo više pitanja postavio delegat Damir Marjanović.
“Zašto je Energoinvest pristao na fiksni ugovor za isporuku od 1,2 miliona kubika dnevno za sve potrošače, kada je znao da u pojedinim danima zime na niskim temperaturama ta količina neće biti dovoljna? Zašto su Vlada i Energoinvest pristali da pređu na Turski tok koji ima značajno manji protok gasa i čini nas ovisnijim o istočnom susjedu, nego plinovod preko Mađarske? Postoji li zvanični dokument kojim je Gasprom to naložio kao jedini put snabdijevanja ka BiH”, upitao je Marjanović Džindića i Novalića.
Također, Marjanović pita da li smo prelaskom na Turski tok zatvorili mogućnost nabavke plina iz bilo kojeg drugog pravca i bilo kojeg drugog dobavljača osim Gasproma?
“Koje su osnovne razlike od ranije potpisanog ugovora koji je potpisao BH Gas u odnosu na onaj koji je potpisao Energoinvest? Kakvo je trenutno finansijsko stanje računa BH Gasa i Energoinvesta. Je li u ugovoru od ranije bilo omogućeno interventno kupovati gas po standardnoj, a ne po interventnoj cijeni. Po kojoj cijeni nam je Srbija nedavno posudila interventne količine plina, a po kojoj cijeni ih je Energoinvest prodao Sarajevogasu”, neka su iz arsenala pitanja ministru Džindiću i premijeru Novaliću.
Marjanović je pitao i zašto se samo Sarajevogasu nude dodatne količine po privremenim cijenama, a subjektima poput Arcelor Mitala po standardnim cijenama.
“Jeste li prelaskom na Turski tok prekršili ranije ugovore poput onog s mađarskom kompanijom i je li istina da je zbog toga pokrenut arbitražni postupak”, upitao je Marjanović, kazavši da je u pismenoj formi dostavio još neka tehnička pitanja.
Podsjećamo, građani Kantona Sarajevo proteklih dana strahovali su od “hlađenja” radijatora, nakon nove krize s isporukom plina kao osnovnog energenta kojeg koriste KJKP “Toplane”. U međuvremenu smo svjedočili sukobu saopćenjima kompanija uključenih u proces snabdijevanja.