SARAJEVO, (Patria) - “Pozivamo vas da ispunite svoju zakonsku obvezu da osigurate pravovremena i odgovarajuća sredstva za Opće izbore 2022., uključujući, ali ne ograničavajući se na osiguranje isplate iznosa od 1.054.500 KM, kako je zatražio CIK u skladu s njegov operativni plan. Namjeravamo pomno pratiti ovo pitanje kako bismo u potpunosti razumjeli odgovornost za bilo kakve prepreke u osiguravanju takvih sredstava”, piše u pismu upozorenja koje su 22. januara ove godine Vijeću ministara BiH uputili visoki predstavnik Christian Schmidt, ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson, šefica misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec, te ambasador EU u BiH Johann Sattler, objavila je Istraga.ba.
U pismu koje je dostavljeno predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji, te njegovim zamjenicima Vjekoslavu Bevandi i Biseri Turković, ambasadori navode kako je od ključne važnosti da “autoriteti zakona hitno osiguraju sredstva za održavanje Općih izbora 2022. godine”.
“Srećom, izostanak budžeta ne mora ograničavati ukupne kapacitete i obim aktivnosti koje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) mora izvršiti za provođenje pripremnih radnji, uključujući nabavke neophodne za provođenje općih izbora, jer već su predviđene odlukom o privremenom finansiranju. Naime, Odlukom o privremenom finansiranju institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnim obavezama, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 30. decembra 2021. godine, predviđeni su izdaci za period januar-mart 2022. godine na osnovu Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine za 2020. godinu. Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza, za poslove iz zakonom utvrđenih nadležnosti budžetskih korisnika. Organizacija Općih izbora 2022. jasno spada u nadležnost CIK-a, a CIK-u bi trebalo dozvoliti da koristi privremeno finansiranje. CIK mora biti u stanju da efikasno upravlja svim svojim zadacima. Inače, trenutna situacija ima šire implikacije na to kako se percipira opredijeljenost Bosne i Hercegovine njenoj evropskoj perspektivi. Prepreke u osiguravanju periodičnih izbora u redovnim intervalima, u skladu sa važećim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama BiH, narušavaju samu suštinu vladavine prava i demokratije i suprotne su obavezama i težnjama zemlje prema OSCE-u da se pridruži EU”, navedeno je u pismu koje je u posjedu Istrage.
Podsjećamo, Ministarstvo finansija BiH, na čelu sa Vjekoslavom Bevandom (HDZ BiH) odbilo je zahtjev Centralne izborne komisije BiH kojim je traženo aktiviranje onog dijela novčanih sredstava predviđenih privremenim finansiranjem, a koji se odnose na posebne namjene, odnosno pripremne radnje za organizaciju izbora.
Nakon medijskog pritiska, ministar Bevanda je 19. januara dostavio odgovor CIK-u, navodeći da su “u dopisu CIK-a uočene određene nelogičnosti i nezakonitosti u planu rashoda za prvo tromjesečje ove godine na što je Ministarstvo finansija i trezora BiH skrenulo pažnju i tražilo od ove institucije da izmijeni operativni plan kako bi ispoštovali zakon i važeće podzakonske akate koji regulišu ovu oblast.”.
“Medijski izvještaji u kojima se navodi kako Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu s ministrom Vjekoslavom Bevandom spriječava finansiranje pa i održavanje općih izbora daleko su od realnosti što potvrđuje i član 11. Zakona o finaniranju institucija BiH.U tom članu, stav (5), piše da “U toku trajanja privremenog finansiranja, Vijeće ministara može donijeti posebnu odluku o rashodima koji nisu bili predviđeni budžetom iz prethodne godine, s tim da rashodi institucija Bosne i Hercegovine koji uključuju rashode iz stava (2) ovog člana ne mogu biti veći od zbira prihoda koji u toku trajanja privremenog finansiranja budu prikupljeni od indirektnih poreza, vlastitih prihoda i prenesenih sredstava. Rashodi po ovom osnovu odobravaju se u skladu sa odredbama člana 17. ovog zakona kojima je propisano korištenje tekuće rezerve“, saopćeno je iz MInistarstva finansija BiH.
Ipak, tri dana poslije, ambasadori EU, OSCE-a, SAD-a i visoki predstavnik su upozorili Vijeće ministara da su dužni obezbijediti novac za provođenje ovogodišnjih izbora, koje HDZ BiH drži pod znakom pitanja ukoliko ne bude izmjenen Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH.
“Uoči lokalnih izbora 2020. godine svjedoci smo značajnih kašnjenja u usvajanju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza, na štetu demokratskih prava građana Bosne i Hercegovine. Dvije godine kasnije Bosna i Hercegovina je razočaravajuće u istoj situaciji. Budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza za 2022. godinu Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine trebala je usvojiti do 31. decembra 2021. godine”, navedeno je u pismu.