Čolo: Dogovor o Izbornom zakonu je (ne)moguć, Hrvati protiv evropskog puta BiH

SARAJEVO, (Patria) - Alma Čolo, bila je u timu SDA učesnica pregovora o izmjenama Izbornog zakona u Neumu. Za N1 je otkrila kako su trodnevni pregovori tekli te šta očekuje nakon njih. Istakla je da sumnja da će biti dogovora jer, prema njenim riječima, nedostaje volje za to na hrvatskoj strani.

Čolo je istakla da se nakon pregovora u Neumu održao sastanak sa političkim liderima i članovima međunarodne zajednice.

“I oni su izašli sa saopćenjem da bi trebalo u narednih sedam do deset dana da se organizuje neki novi sastanak na kojem bismo mi sami bez njih trebali doći do rješenja. Ja sam skeptična kada je to u pitanju”, kazala je Čolo.

Naglasila je da je bilo trenutaka kada se činilo da će biti postignut dogovor i to u onom dijelu kada se govori o integritetu izbornog procesa.

“Radili smo po panelima i kada je riječ o integritetu izbornog procesa misli se na tehnološko unaprijeđenje izbora, transparentnost i sl. I za to je bila zainteresovana i opozicija u Federaciji BiH, ali i Republici Srpskoj i tu smo prilično dosta posla uradili. Drugi dio je bio sa političkim liderima i on se ticao prvenstveno presuda Suda iz Strasbourga i njihove implementacije, dakle, Dom naroda i Predsjedništvo BiH i tu se radilo o provođenju presuda Ustavnog suda – Božo Ljubić na čemu najviše insistira HDZ i tu postoje nerazumijevanja da li je ta presuda provedena ili treba mijenjati broj delegata u Dom naroda koji dolaze iz pojedinih kantona. Tu je HDZ jako tvrdog stava i on smatra da tih 17 delegata u federalnom Domu naroda treba dolaziti samo iz kantona gdje Hrvati imaju najmanje pet posto. To bi bilo nešto što nije usklađeno sa Ustavom FBiH koji garantuje svakom kantonu barem po jednog ako je izabran. Oni presudu razumijevaju tako, mi na drugi način i tu ne dolazi do dogovora”, navela je Čolo.

Istakla je da se moraju ukloniti diskrimirajuće odredbe, a koje se odnose na to da u Predsjedništvu BiH bude jedan Bošnjak, Srbin i Hrvat.

“Šta je onda sa ostalima? Venecijanska komisija nam je to naložila, kao i to da uklonimo diskriminirajuća obilježja i iz Doma naroda. I to mislim da je jasno, međutim, nekima nije jasno i teško im je da se briše etnički prefiks. Pa je tako Ilija Cvitanović koji nije HDZ, izašao i rekao da hrvatski narod neće nikada pristati na brisanje i uklanjanje Hrvata iz Ustava. Pa onda nema provedbe presuda bez toga. Ako ne pristanete na to ne možete provesti presude. Tako da su to stavovi koji su jako tvrdi na drugoj strani, a imate međunarodne standarde koje morate ispoštovati. Ja ne znam kako uvjeriti drugu stranu da mi to moramo uraditi?”, upitala je Čolo.

Čolo naglašava da se političari žele dogovoriti, ali da je to nemoguće ako nešto nije u skladu sa demokratskim standardima.

“Kako ćemo se dogovoriti ako neko insistira da u Ustavu mora ostati prefiks pa bio on pridjev ili imenica”, dodala je.

Ne zna, kaže, da li postoji mogućnost dogovora.

“Kada nismo uspjeli sa toliko predstavnika međunarodne zajednice. Vjerujte ja ni na jednom skupu nisam vidjela više međunarodnopravnih eksperata, iz OSCE-a, Venecijanske komisije, mnogi su bili tu. Oni su nama na prethodnim pregovorima rekli da nema etničkog prefiksa u Ustavu kao ni u Izbornom zakonu. To se mora brisati i kod Predsjedništva i državnog Doma naroda. Federalni Dom naroda ostaje sa tim etničkim odrednicama jer nije bio predmet osporavanja pred sudom u Strasbourgu. I to za sada ostaje tako, ali nema dobre volje na hrvatskoj strani jer su oni narod kojeg ima 15 posto u BiH i oni ne žele da ta riječ Hrvat ili hrvatski bude eliminisala iz Ustava ili Izbornog zakona”, pojasnila je.

Rekla je da ne može biti ostvaren napredak u nečemu što je uslov za put BiH ka EU.

“Nama je u mišljenju Evropske komisije kao prioritet dat nalog da uklonimo diskriminaciju iz ustavnog i izbornog sistema u BiH. Ta diskriminacija je svima jasna i ne znam kakav tu može biti dogovor i kako mi tu možemo napraviti ikakav ustupak”, navela je Čolo.

Dodaje da ne postoji ni dogovor oko izbora člana Predsjedništva BiH s obzirom na to da, kako ističe, Milorad Dodik ne želi da to bude putem indirektnog izbora u Parlamentu BiH.

“I onda ga niko ne tjera da razgovara o tome pa on kaže ‘riješite vi to u Federaciji BiH, to je vaš problem’. Pa nije to problem FBiH, provedba presuda iz suda iz Strasbourga se odnosi na BiH jer je ona tužena strana, a koliko znam RS je dio BiH i Dodik je član kolektivnog šefa države”, ističe Čolo.

Naglasila je da se moraju usvojiti tehničke izmjene izbornog zakona kako bi se očuvao integritet izbornog procesa i samim time vratilo povjerenje građana.

“Nema političke volje sa te strane, pogotovo HDZ-a i vjerovatno i na strani SNSD-a. Stranke iz opozicije to zagovaraju, mi iz SDA smo za to i podržat ćemo svaki model. Ja sam nekoliko prethodnih dana aktivno radila na amandmanima koji idu u tom pravcu i naših osam zastupnika u Zastupničkom domu će to sigurno podržati”, poručila je Čolo.