Alkalaj: Bosna i Hercegovina uvijek treba biti spremna!

(Patria) - Bosna i Hercegovina je bila jedna od zemalja koje su prije dva dana podržale prijedlog rezolucije Ujedinjenih nacija kojom bi se osudila agresija Rusije na Ukrajinu. Ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama Sven Alkalaj je i bez zvanične podrške svih članova Predsjedništva BiH odlučio napraviti ovaj korak. Time je Bosna i Hercegovina pokazala da poštuje međunarodno pravo dižući svoj glas protiv korištenja sile koja ima za cilj narušavnje suvereniteta i integriteta Ukrajine.

Tokom i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu Sven Alkalaj je bio ambasador BiH u Sjedinjenim Američkim Državama od 1994. do 2000. godine. Od 2004. do 2007. godine bio je ambasador Bosne i Hercegovine u Belgiji i šef misije BiH pri NATO savezu, a od 2007. do 2012. godine obavljao je dužnost ministra inostranih poslova BiH. Od marta 2012. do aprila 2014. godine Alkalaj je bio izvršni sekretar Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) sa sjedištem u Ženevi.

U intervjuu koji je dao za Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) gospodin Alkalaj je objasnio kako vidi trenutnu situaciju na istoku Evrope i koje su to potencijalne opasnosti po sigurnost Balkana. Posebno se osvrnuo na položaj Bosne i Hercegovine u novonastaloj situaciji.

Bili ste u žiži diplomatske bitke za Bosnu i Hercegovinu tokom agresije 1992.-1995. godine kao ambasador u SAD-u. Mogu li se povući paralele između trenutne situacije u Ukraini i tadašnje u BiH?

Sigurno je da postoje paralele, kao što ima i razlika između dvije situacije. Ovo je jako kompleksna tema, ali pokušaćemo je ukratko objasniti. U oba slučaja se radi o vojnoj agresiji jedne zemlje na drugu suverenu zemlju, tako što se suspenduje međunarodno pravo i primjenjuje sila. Dodatna komplikacija kada se radi o Ukrajini je kršenje Povelje UN-a od strane stalne članice Vijeća sigurnosti. Ako bi se tako svijet ponašao onda bi cijela planeta bila u konstantnom ratu. S druge strane i u Bosni i Hercegovini i u Ukrajini se radi o sukobu dva koncepta. Jedan je na strani demokratije, ljudskih prava i osnovnih sloboda, dok drugi koncept koristi snagu sile za ostvarivanje političkih ciljeva. Također, u oba slučaja na sceni je vraćanje u prošlost one strane koja bi da mjenja granice i svjetsku sigurnosnu strukturu. Zamislite u kakav bi haos upao svijet kada bi svi išli u prošlost u vrijeme raznih carstava i kada bi svako želio vratiti trenutak kada je bio najjači.

Gledajući dešavanja u Ukrajini i naši građani uviđaju šta znači jaka diplomatija i prava prezentacija zemlje u svijetu. Mi smo imali sreću da je, kada je počela agresija na BiH, naš prvi ministar inostranih poslova, a kasnije i premijer, bio Haris Silajdžić, doktor međunarodnih odnosa sa odličnim vezama diljem planete. On je do detalja znao kako funkcioniše svijet visoke politike. Naporno smo radili na predstavljanju problema Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama koje su stale iza nas i na kraju okončale agresiju na BiH. Volio bih da se u Ukrajini čim prije zaustave stradanja i da se građani Ukrajine vrate normalnom životu. 

Kako rat u Ukrajini izgleda iz vaše perspektive i svih saznanja koje imate i kolika je mogućnost prenošenja krize na Balkan a posebno na Bosnu i Hercegovinu?

U ovoj fazi je jako teško predvidjeti bilo šta, ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i šire. Sve se dešava ubrzano i situacija se mijenja iz sata u sat. Nadam se da neće doći do destabilizacije Balkana i Bosne i Hercegovine. Mi smo u dubokoj pozadini NATO-a i to se ne bi smjelo desiti. U protivnom ulazimo u rat širih razmjera, sigurno na tlu Evrope, a možda i globalno. Zato je sad imperativ zaustaviti rat u Ukrajini i ne dozvoliti daljnju eskalaciju.

Koje su posljedice po Evropu i svijet u slučaju da Rusija potpuno osvoji Ukrajinu i instalira svog predsjednika i vladu u Kijevu?

U tom slučaju Rusija bi proglasila vojnu pobjedu i to bi bio veliki udarac za demokratski svijet. S namjerom naglašavam vojnu pobjedu, jer bi ona izgubila na svim drugim frontovima. S druge strane Rusija bi vjerovatno bila dugoročno izolovana i to bi ostavilo ogromne posljedice po njen narod. Pitanje je kako bi građani reagovali na takvo stanje, pa bi moglo doći i do pobune unutar same Rusije.

Koje su posljedice po Rusiju i svijet ako Rusija ne uspije u svojim planovima u Ukrajini?

U slučaju da se Ukrajina odbrani, uspostavi kontrolu nad svojom teritorijom i vrati se u normalan život, to bi bila pobjeda demokratskog svijeta. Takav rasplet bi donio ogromne promjene i vjerovatno bi došlo do ubrzanijih demokratskih procesa u samoj Rusiji.

Šta se dešava u slučaju da rat potraje više mjeseci ili više godina?

Sumnjam da se to može desiti na samom tlu Ukrajine , tj. da rat potraje između Rusije i Ukrajine kao npr. u Siriji. Svi geopolitički i ekonomski eksperti procjenjuju da Rusija nema potencijal za dugoročno vođenje rata trpeći u isto vrijeme posljedice izolacije u koju je upala. Tako da ne vjerujem u taj razvoj događaja. Ali ne isključujem mogućnost dužeg rata ako se uvuku druge zemlje. To bi bio nepovoljan razvoj događaja za cijeli svijet.

Da li je ruski cilj entitetska podjela Ukrajine čime bi se omogućila trajna kontrola političkih procesa od strane Moskve?

To je izvjesno teoretski, ali praktično teško. Ako se Rusija ne povuče sa okupirane teritorije, onda mislim da će prije držati Ukrajinu u statusu zamrznutog konflikta, nego što će se sklopiti dogovor o entitetskom ustroju zemlje. Sve mogućnosti su otvorene ali ova mi izgleda nerealna. Mnogi predviđaju da može doći i do promjena u samoj Rusiji, jer će sankcije učiniti i već čine ogromnu štetu ruskoj ekonomiji.

Ideja “srpskog sveta” je kopija ideje “ruskog svijeta”. Mislite li da će Srbija krenuti u destabilizaciju prije svega Bosne i Hercegovine a zatim Crne Gore i Kosova po istoj matrici?

Takve ambicije sigurno postoje, ali još ne vidim nikakve znakove da je neko spreman krenuti u tom smjeru. Obrnuto, osjetim strah i povlačenje desničara i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini. Kao što sam rekao, Balkan je duboko u pozadini NATO-a i bilo bi suludo upustiti se u takav scenario. Imajući u vidu istoriju, posebno onu koja je nastupila nakon raspada Jugoslavije, možemo očekivati i neracionalne poteze iz Beograda. Bosna i Hercegovina uvijek treba biti spremna na takav razvoj događaja bez obrzira da li se radi o vremenu teške krize kao sada, ili potpunog mira. Znamo kroz šta smo prošli i moramo uvijek biti spremni, ali istovremeno uraditi sve da uđemo u NATO i Evropsku uniju. Ako do sada neko kojim slučajem nije shvatao o čemu se radi na Balkanu, sada je postalo sasvim jasno ko je za euroatlanske, a ko za azijskobalkanske integracije.

Zakazani su pregovori između Ukrajine i Rusije, vjerujete li u dogovor?

Želim da vjerujem, ali to će ići jako teško u ovom trenutku.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je naredio stavljanje u pripravnost nuklearnog oružja. Može li doći do nuklearnog rata?

Ako do toga dođe onda više ništa nije važno i sve gubi smisao. Vjerujem da je to pitanje zastrašivanja i da do toga neće doći.