Vučić i Dodik nakon otkazane posjete Patruševa sve tiši: EU i NATO ne smiju čekati 'nove prilike'

Piše: A. Čorbo-Zećo

Tinjajuće sukobe na Kosovu, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini podstiče ruski predsjednik Vladimir Putin i koristi ih kao kapiju za destabilizaciju regiona i stvaranje još jedne vruće tačke na evropskom tlu, ocijenio je Adis Ahmetović, izvjestilac Bundestaga za Zapadni Balkan.

I ovaj alarmirajući istup zastupnika Bundestaga potkrijepljen je i stavovima bivšeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i švedskog političara i diplomate Carla Bildta koji je ponovo ukazao na činjenicu da je Srbija glavna 'ispostavnica' Rusije na Balkanu.

Komentarišući zvanični stav Srbije, da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, ali da neće uvoditi sankcije Rusiji, Bildt je na svom zvaničnom Twitter nalogu napao Srbiju.

"Ovim stavom Srbija se de facto diskvalifikovala iz procesa pristupanja Evropskoj uniji. Ne bi trebalo biti mjesta za nove EU članove koji ne dijele naše osnovne vrijednosti i interese", kategoričan je Bildt.

I više je nego evidentno da Moskva širi svoj utjecaj u nestabilnim društvima jugoistočne Evrope, pritom podržava aktere koji ciljano podrivaju procese demokratizacije. Cilj je da se spriječi integracija ove regije u EU.

I jasno su prepoznati ruski igrači u regiji, prije svih Aleksandar Vučić, Milorad Dodik, a na kraju i Dragan Čović, koji nije birao saveznike samo da dobije Izborni zakon po svojoj mjeri. Istina je da su 'malo tiši' od ruske invazije na Rusiju, a i otkazana je ranije najavljena posjeta Beogradu Nikolaja Patruševa, sekretara Vijeća za nacionalnu sigurnost Rusije i glavnog obavještajca Vladimira Putina. 

Nije otkriveno zbog čega je uopće Patrušev trebao doći kod Vučića, ali se da naslutiti, da nije nekim dobrom.

U samoj Bosni i Hercegovini podjela ne može biti jasnija. Počevši od Predsjedništva BiH u kojem sjede Šefik Džaferović i Željko Komšić, dokazani nosioci euoroatlanskih i NATO aspiracija naspram Milorada Dodika, separatiste koji je samo deklarativno okrenut ka EU. Može li neko zamisliti kako bi BiH reagirala na dešavanja u Ukrajini da kojim slučajem u Predsjedništvu umjesto Komšića sjedi Čović.

U kontekstu poređenja dešavanja u Ukrajini i onoga što bi se moglo desiti na Balkanu, Zapad bi morao biti svjestan da, ukoliko ne uvedu sankcije i Srbiji, koja je otvoreno uz Rusiju, oni će isto pokušati da u BiH i Crnoj Gori urade što je Rusija Ukrajini. 

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani svjesna trenutka u kojem se regija nalazi ističe da NATO mora ubrzati proces članstva za Kosovo i Bosnu nakon krize u Ukrajini.

I šef vanjskih poslova EU Josep Borrell upozorava da ruski utjecaj može početi raditi u susjednim zemljama Ukrajine u Moldaviji, Gruziji, a da ima utjecaj i u zemljama zapadnog Balkana. 

„Moramo obratiti pažnju na dešavanja tamo. Planiram posjetiti Moldaviju kako bi razgovarali. Moramo biti vidljivi tamo te provjeriti poziciju i stav balkanskih zemalja koje su kandidati za članstvo u EU”, rekao je Borell.

I potpuno je jasno kako su ovo definirajući momenti za Evropu koja mora pokazati jedinstvo i brzo djelovati, jer svaki dan je važan, naučili smo to kroz primjer Ukrajine.