Duraković: Zbog Ukrajine Evropa će se više angažirati i oko situacije u BiH

SARAJEVO, (Patria) - Zašto islamski svijet ne diže glas protiv Rusije, o ruskom utjecaju i podršci separatističkim snagama u našoj zemlji, te stanju u kojem se nalazi BiH 30 godina od stjecanja nezavisnosti, akademik Esad Duraković govorio je u Rezimeu FTV-a.

Kaže da je izjava Vladimira Putina da će se svako ko se umiješa u rat sa Ukrajinom suočiti sa neviđenim posljedicama, izjava sa pozicije sile jednog izuzetno moćnog čovjeka.

"Problem je kad takve prijetnje izgovaraju ljudi koji imaju i uslove da realiziraju eventualno tu prijetnju. Ona je, izvan svake sumnje, zastrašujuća. Nadam se da je samo neka vrsta verbalizacije, upozorenja, da neće upotrijebiti nešto što će čovječanstvo pamtiti jako dugo. Vidjeli smo da je čak spominjao i nuklearno oružje koje je stavio na viši stepen pripravnosti i nadam se da nije mislio na to. Ova situacije mene inače vrlo često podsjeća na Kubansku krizu. Putin nije čovjek koji uzmiče, koji se povlači tako lako. Prema tome ja očekujem dalju eskalaciju, dalje probleme. Ali njegova prijetnja je jeziva, stravična."

Naglašava da ima snažnu empatiju za ukrajinski narod.

"Izuzetno sam tužan zbog te agresije i izrazito snažno osuđujem agresiju, bilo čiju vojsku koja prelazi granice suverene države. To je za svaku osudu i nema nikakvih opravdanja. Kad jedna zemlja napadne drugu suverenu zemlju onda je to uvod u haos. Onda to nije agresija samo na tu napadnutu zemlju, nego je to agresija i na međunarodni pravni poredak. To je uvod u haos. Onda može da napadne bilo ko bilo koga, pogotovo kad to rade moćne sile, jedna stalna članica Savjeta bezbjednosti itd."

Duraković smatra da su svi akteri ove krize i agresije manje ili više odgovorni.

"Prije svega, ne sumnjam u to da Putin ima neke imperijalne ili imperijalističke ambicije da obnavlja neko Rusko carstvo ili granice Sovjetskog saveza. On je vjerovatno imao namjeru da napadne Ukrajinu, ovako ili onako, bez obzira na politiku koju Ukrajina vodi. Međutim, ja sam uvjeren da i NATO alijansa ili Zapad nije u ovom slučaju se ponašala odgovorno i adekvatno. Oni su sve vrijeme govorili kako će Ukrajina biti članica NATO-a i ja sam znao da Rusija ne može dopustiti da joj NATO instalira rakete na kućnin vratima. A oni su sve vrijeme govorili da će primiti Ukrajinu u NATO. To je bila jedna provokacija koja je, po mom dubokom uvjerenju, bila nepotrebna, sa visokim rizicima od strane NATO alijanse. Dakle imamo na jednoj strani Putina koji želi Rusko carstvo i na drugoj nesmotreno približavanje NATO snaga na granice Rusije. Ono što me najviše iznenadilo jeste politika predsjednika Zelenskog koji je vrlo loše odigrao ovdje ulogu. On je isto tako sve vrijeme govorio kako će njegova zemlja biti članica NATO-a, dok su ruske snage bile na granici Ukrajine. Odgovoran i ozbiljan političar mora učiniti baš sve, a to je u ovom slučaju morao učiniti on, da zemlju spasi rata i agresije. Morao je dati garancije, stalna uvjeravanja i Rusiji i NATO-u da će njegova zemlja biti neutralna. Da će biti tampon zona između te dvije sile. Time bi povećao šanse da izbjegne kataklizmu kojoj je sada izložen."

Navodi da je Evropa već dugo jedna unija, konglomerat koji nema političke vizije i zrelosti.

"Evropa je birokratizirana. Oni nemaju viziju. Nisu smjeli dopustiti i nisu učinili sve što je trebalo i što se moglo učiniti da ne dođe do tako dramatičnog rata na samom tlu Evrope. Na kraju krajeva, mi smo vidjeli u BiH, ta Evropa je dopustila agresiju na BiH u vrijeme kad su je napale tri zemlje. I ne da nam nisu slali oružje, nego su nam u Savjetu bezbjednosti nametnuli embargo. Dakle to je jedna potpuno nezrela, neodgovorna, nevizionarska politika. Tako će, bojim se, sada ostaviti Ukrajinu na cjedilu i ukrajinski narod, koji jako žalim, će najviše trpjeti."

Kada je riječ o sankcijama Rusiji kaže da je samo pitanje u kojoj mjeri će one biti djelotvorne.

"Rusija je zemlja koja ima ogroman potencijal, u svakom smislu, ali će te sankcije djelovati. Bojim se daje Putin osoba koja može ići vrlo daleko, više nego što Zapad može očekivati. Bojim se da neće stati samo na Ukrajini. Nije stao samo na Krimu, neće stati samo na Ukrajini. Bojim se da će ići i dalje. Premda, krupan mu je zalogaj Ukrajina. On čak i kada bi pregazio vojnički Ukrajinu, ne može je zadržati pod okupacijom jer će ga to jako puno koštati. Ima tu puno patriota koji se opiru njihovoj agresiji, Ukrajina je zemlja koja ima i stratešku dubinu itd. Ja mislim da se on ipak malo zaletio i nadam se da će diplomatija na kraju dovesti do nekog balansa, da će doći do nekog povlačenja, nagodbe neke, itd."

Na pitanje da li islamski svijet u ovom trenutku šuti, Duraković odgovara: "Islamski svijet kao svijet ne postoji, u smislu neke homogenosti. Islamski svijet danas nije subjekt ni ove stvarnosti ni svoje ni povijesti ni budućnosti ni ničega. Islamski svijet je vrlo razjedinjen, neosviješten, ne djeluje kao subjekt nego je on objekt zapadnjačkih politika, nagađanja, nagodbi itd. Ono što je karakteristično, on je predani i nezasiti konzument zapadnjačke tehnologije. Narodi u arapskom svijetu prije svega imaju veliku empatiju i prema Ukrajini i prema stradanju u Bosni itd., ali vladajuće strukture su sluge zapadnjačkih režima. Muslimanske zemlje šute jer se oni ništa i ne pitaju. Ta šutnja može biti i neko kalkuliranje, može biti neodlučnost, ali svako kalkuliranje i svaka šutnja u ovakvoj situaciji je saučesništvo. Ako je napadnuta jedna suverena zemlja, a čitav muslimanski svijet šuti, onda je on saučesnik de facto. U čitavom muslimanskom svijetu Turska je izuzetak. Turska jest subjekt međunarodne politike, respektabilan i ona je jedan pozitivni izuzetak."

Kako je moguće primiti u EU zemlju koja je pod agresijom?

Ako Vladimir Putin prođe nekažnjen tokom ili nakon ove agresije, ističe da je to poruka da je ugrožen čitav svjetski poredak.

"To je poruka da se to može dogoditi bilo kada, bilo gdje i bilo kome. Zahtjev Zelenskog da bude Ukrajina hitno primljena u EU, mislim da je to nerealno. Kako je moguće primiti u EU zemlju koja je pod agresijom?"

Duraković naglašava da u BiH već 30 godina imamo tenzije koje u najvećoj mjeri generiraju Rusija i Srbija.

"U našoj zemlji Putin ima izvođače svojih radova. Ja iskreno ne vjerujem da u ovom času ne može to eskalirati u neki rat u BiH, ali može intenzivirati, pojačati tenzije u BiH koje mogu trajati još jako dugo. Putinu je u interesu da skrene pažnju sa dešavanja u Ukrajini i da aktivira tenzije u BiH. Zaista se nadam da bi iz ovoga moglo izaći i nešto dobro za BiH. Da ta Evropa kojoj pripisujem neučinkovitost, sterilnost, može shvatiti na slučaju Ukrajine koliko stvari mogu otići daleko i da se više i Evropa i Amerika angažiraju na stabilnosti BiH."

O izjavi Aleksandra Vučića da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, ali ne i sankcije Rusiji, kaže: "To je stav bez stava. To je jedna vrsta hermafroditskog stava. Nekonzistentan, nedosljedan i Vučić očito pokušava i dalje da balansira, da sjedi na dvije stolice, ali koliko sam ja upućen Evropa vrši i dalje pritisak na njega da se rezolutno opredijeli, da uvede i sankcije, i ja se nadam da će Vučić popustiti tome."

Smatra da je Putin, povlačenjem paralele između Kosova i Donjecka i Luganskog, htio reći da odvajanje ove dvije pokrajine iz Ukrajine imaju neku vrstu legitimiteta, kao što ima i Kosovo.

"Konsekventno tome, za očekivati je da kaže da se može odvojiti i Republika Srpska. Pomjeranje granica silom u Evropi, bilo gdje, proizvodi haos. On je praveći tu paralelu sa Kosovom htio da kaže da su legitimni i separatistički potezi ove dvije pokrajine."

Naglašava da se nada da će sankcije uvedene Rusiji i Putinu uozbiljiti Milorada Dodika.

"Nije moguće odvojiti pozitivne efekte sankcija i prema Dodiku. Ja mislim da će to ići kao sistem spojenih posuda. Mislim da će sankcije biti intenzivirane i prema samom Dodiku, mada ni mi ovdje ne primjenjujemo sankcije prema njemu kako treba, a očekujemo da ih Amerika primijeni. Dakle, vjerujem da će Evropa izvući pouke iz ovoga što se događa i da će zajedno sa Rusijom i sankcije prema Dodiku biti i jače i efikasnije."

Duraković smatra da će Dodik od svojih ciljeva odustati samo ako odustane Vučić.

"Na njega treba vršiti pritisak. Da Vučić prihvati odgovarajuće norme ponašanja jer nema nikakve sumnje da je Dodik jedan od izvršilaca projekta velike Srbije ili srpskog sveta. Moram naglasiti da me više od svega i svakoga iznenađuje saučesničko ponašanje, šutnja visokog predstavnika koji mirno posmatra kako se razgrađuje BiH, Dejton, koji ne sankcionira ni Dodika i koji je morao automatski proglasiti nevažećim sve odluke Skupštine RS-a. To me obeshrabruje."

O odgovoru probosanskih stranaka na ustavnu krizu u državi kaže da je vrlo loš.

"Čini mi se da u ovoj situaciji kad se govori o Izbornom zakonu najzrelije se postavio SDP. Ne navijam, govorim objektivno. Ove tzv. bošnjačke partije uporno i nezrelo idu ka dogovorima o reformi Izbornog zakona. Politički je potpuno nezrelo i neodgovorno u situaciji kada je blokirana država ići na pregovore o Izbornom zakonu. To je suicidno, van pameti. Ja to zovem dimnom zavjesom. Skreće se pažnja sa suštinskih stvari, sa blokirane države. Bojim se da Christian Schmidt ovdje samo svjedoči razgradnji BiH."

Ističe da prije 30 godina nije vjerovao da će BiH danas imati toliko problema i političkih turbulencija.

"Nisam očekivao da će to ovako dugo trajati i da ćemo tonuti sve više. Ali isto tako nisam očekivao da će BiH 30 godina opstati uprkos svim tim agresijama, embargu na naoružanje 1992., trostrukoj agresiji naših susjeda, unutarnjoj destrukciji Dodika i ostalih. BiH je napadnuta i spolja i iznutra i 30 godina ona odolijeva. Jako bih apelirao da naši građani ispoljavaju više ustavnog patriotizma. BiH može propasti samo ako bošnjačke političke partije, Bošnjaci kao većina, pristanu na to, ako je ne budu branili iskreno i odlučno."

"Dejton je jedan monstruozan dokument koji je uveo načelo etničkih oligarhija umjesto građanskog društva i to je ono u čemu je problem. Dejton je zamrznuti ratni konflikt i to je jedan ustavno-pravni eksperiment. Nužno ga je mijenjati i istrajavati na presudama sudova uvođenjem građanskih prava koja nikako nisu u sukobu sa nacionalnim pravima", zaključio je Duraković.