Ramić: Vlada FBiH povećanjem budžeta pokazala da je briga o povratnicima ujedno i briga o državi

(Patria) - Planirani budžet Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica ove godine iznosi 48,2 miliona KM i veći je skoro duplo u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 26.890.623 KM i ovo je zapravo jedno od najznačajnijih planiranih povećanja u Budžetu Federacije BiH za 2022. godinu. O značaju ovih povećanja sredstava Ministarstva za Patriju govori ministar Edin Ramić.

"Raduje me, prije svega, da smo konačno pitanje potreba povratnika izmjestili iz dnevnopolitičkih događaja i pozicionirali ga kao strateško. Prethodnih godina SDA je insistirala na značajnijem povećanju budžeta za povratnike, ove godine to je zajednički napor svih “probosanskih” stranaka. Nadam se da će se ovaj pristup zadržati i narednih godina, te da će se usvojiti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o raseljenim licima i povratnicima u Federaciji BiH koje podrazumijevaju izdvajanje 1,5 – 3 % budžetskih prihoda i primitaka u Federaciji BiH za potrebe raseljenih lica i povratnika.

Broj prijava na našim javnim pozivima je najbolji pokazatelj koje su stvarne potrebe ljudi u povratničkim sredinama. Svakako da će planirano povećanje budžeta dodatno pomoći projekte koji dolaze iz povratničkih sredina. Veliki je interes za izgradnjom infrastrukture, vjerskih objekata, individualnih stambenih jedinica, nabavkom potrebne opreme za privrednike i mehanizacije za poljoprivrednike. Tu su i zahtjevi za potrebe mladih, NVO, humanitarnih organizacija, pojedinaca itd. Naše opredjeljenje je omogućiti povratak svakom čovjeku na njegovo prijeratno mjesto boravka i omogućiti bolji životni standard onima koji godinama unazad žive u povratničkim mjestima bez adekvatne infrastrukture - kaže Ramić.

Prema najavama od ukupnog iznosa tekućih transfera, na ekonomskom kodu tekućih transfera pojedincima za raseljena lica i povratnike planirano je 25,4 miliona KM, šta to zapravo predstavlja, koji su projekti u planu?

Ramić: Širok je spektar aktivnosti koje će biti realizirane u okviru tekućih transfera, radi se o podršci povratnicima u zapošljavanju/samozapošljavanju koja se ogleda u podršci start up projektima, malim, srednjim i velikim preduzećima, izgradnji objekata od značaja za širu društvenu zajednicu (sportskog, kulturnog i obrazovnog karaktera). Tu su još i projekti koji povezuju općine i entitete, kao i zajednički projekti sa vladinim i nevladinim organizacijama.

Značajno je povećanje i u kapitalnim transferima Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, u kojem smislu će se realizirati, tačnije koliko konkretno ta povećanja iznose i kako će biti utrošen novac?

Kapitalni transferi Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica se odnose na Program-Podrška implementaciji održivom povratku, izbjeglih i prognanih lica sa područja regije Srebrenica.

Prema prijedlogu Budžeta za 2022. godinu, ovaj transfer iznosi ukupno 5 miliona KM, što predstavlja uvećanje za 3 miliona u odnosu na prethodnu godinu. Ove godine planiramo izdvojiti posebna sredstva u iznosu najmanje 1 milion KM za projekte Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, uključujući adaptaciju objekata, kao i obnovu i izgradnju potrebne infrastrukture u Memorijalnom centru, čime će se značajno unaprijediti uslovi za njegov rad i razvoj, a sve u cilju jačanja kulture sjećanja i očuvanja historijskih činjenica i istine o genocidu. Dio sredstava utrošit ćemo na izgradnju nedostajućih objekata na samoj trasi „Marša mira“ kao i uređenje prostora ispred samog Centra, te povezivanje pješačkom stazom MC i Centra za majke Srebrenice.

Pod pretpostavkom da će se najviše sredstava usmjeriti u razvojne projekte koji će omogućiti nova i zadržati trenutna radna mjesta možete li otkriti pojedinosti u vezi samih projekata?

Pored programa „Podrška zapošljavanju/samozapošljavanju povratnika u poljoprivredi”, za koji je Ministarstvo krajem 2021. godine već raspisalo 2 javna poziva i na koje je pristiglo preko 3000 aplikacija, a gdje se tražena pomoć, procjenjuje na preko 40 miliona KM, Ministarstvo nastavlja pružati podršku mladim obrazovanim članovima povratničkih porodica kroz Program pomoći u obavljanju pripravničkog staža kroz rad sa ili bez zasnivanja radnog odnosa povratnika sa VSS. Također, tokom 2022. godine planira se nastaviti sa pružanjem podrške osnivanju, razvoju i opstanku malih, srednjih preduzeća, obrtnika i drugih poslovnih subjekata u cilju zapošljavanja/samozapošljavanja i očuvanja postojećih radnih mjesta povratnika na području BiH, kroz provođenje slijedećih programa:

• Podrška razvoju start-up (početnog biznisa) povratnika;
• Program zapošljavanja povratnika u maloj privredi;
• Program podrške investicijskim projektima u cilju zapošljavanja povratnika.

Kao pomoć poslovnim subjektima koji upošljavaju povratnike u uslovima ekonomske krize izazvane posljedicama pandemije COVID-19 i drugim nepovoljnim dešavanjima na globalnom nivou, Ministarstvo planira u ovoj godini provoditi:

• Program- refundiranje troškova poreza i doprinosa za uposlene povratnike na području entiteta Republika Srpska, u cilju očuvanja postojećih radnih mjesta povratnika na području entiteta
Republika Srpska u uslovima pandemije i opće ekonomske krize;
• Program- „Podrška povratnicima za proljetnu/jesenju sjetvu “

Najavljivali ste nove programe koji će obuhvatiti najmlađu populaciju - školarce i kategoriju penzionera s manjim primanjima, o čemu je zapravo riječ?

Jedine kategorije društva koje nisu direktno bile obuhvaćene našim programima su bili najmlađi školarci i penzioneri sa minimalnim penzijama. Osmislili smo programe pomoći i za njh, te će ove godine kroz planirane javne pozive biti podržani uz određena davanja koja će popraviti kvalitet života penzionera sa najnižim penzijama i školarcima koji polaze u školu. Time ćemo olakšati njihovo početno školovanje, a i treću dob učiniti što ugodnijom.

Da li samo povećanje budžeta za ovo Ministarstvo znači i veću brigu za jednu od najranjivijih kategorija u BiH, a uzimajući u obzir da Aneks 7 nikada nije realiziran?

Vlada Federacije BiH je povećanjem budžeta pokazala da je briga o povratnicima ujedno i briga o državi. Možemo reći da su povratnici jedan od značajnih stubova naše domovine i na tome ćemo
ustrajati dokle bude postojao interes za povratkom svakog čovjeka. Međutim, za održivost povratka potreban je multisektorski pristup i tretman povratnika na područje entiteta RS jednako kao rezidenata Federacije BiH. Svaka povlastica građanima Federacije BiH koja ne uključuje i povratnike u enitetu RS dovodi do prijava prebivališta u Federaciji BiH. Sistemski je potrebno riješiti prava povratnika i ne vezati ih za prijave boravka nego status. Novac je naravno potreban, ali on nije dovoljan da bi riješio sve oblike diskriminacije kojima su izloženi oni koji su “manjinski povratnici”.

U kontekstu aktuelnih dešavanja, a s obzirom da sve češće čujemo da se povratnici ne osjećaju sigurno, možete li kazati planove ili neke strategije u kojima će se na povratnike više obratiti pažnja? 

Mi smo, nažalost, društvo koje njeguje razlike u odnosu na drugog i drugačijeg. Svako podizanje tenzija odražava se negativno na one koji su manjina u određenim dijelovima naše zemlje. Razlog zašto imamo fokus na entitet RS je prisustvo sistemske diskriminacije, dok se u drugim dijelovima zemlje povratnici tretiraju kao kolateral neriješenih odnosa/nadležnosti različitih nivoa vlasti. Naše stalno prisutvo u povratničkim sredinama je ohrabrenje i poruka da institucije vode brigu o ranjivim kategorijama. S druge strane, ne prihvatamo mišljenje koje nam se nameće u životnom prostoru da su povratnici kategorija našeg društva koju treba pomoći isključivo kroz socijalna davanja.

Naprotiv, u povratničkim sredinama zasigurno živi značajan broj ljudi koji mogu živjeti gdje požele, ali su ipak odučili ostati u svojim mjestima rođenja. Razvijaju svoje biznise, osnivaju porodice i ne smatraju da trebaju bilo gdje ići. Takvim ljudima i svima koji su odlučili ostati na svojim imanjima želimo ponuditi više i država mora stati iza njih. Sigurnost svakog povratnika je podjednako važna sigurnosti svakog građanina ove države.

(A.Č.Z.)