BiH mora iskoristiti problem Plenkovića:Odustajanje od Izbornog ili blokada ulaska Hrvatske u Šengen

Piše: A. Čorbo-Zećo

Ne prestaju špekulacije o novoj rundi pregovora oko izmjena Izbornog zakona BiH i ograničenih ustavnih promjena, pa mnogi nagađaju da bi se u aprilu mogla desiti i posljednja runda pregovora prije nego se i konačno raspišu Opći izbori početkom maja.

S obzirom na neuspjeh u ranijim krugovima, ali i kompromitaciji stranih medijatora, koji su bili naklonjeni prijedlozima Dragana Čovića i HDZ-a, ukoliko bi se i desio novi krug pregovora očekivati je da u BiH više ne dolazi šefica pri službi za vanjske poslove Evropske unije (EEAS) Angelina Eichhorst, već da iz EU dođe delegacija na najvišem nivou.

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen trebali bi temeljem zaključaka Evropskog vijeća koje se pozvalo na Mišljenje Evropske komisije razmotriti kakve su mogućnosti izmjena Izbornog zakona u skladu s tim.

Bosanskoj strani u svakom slučaju odgovara angažman čelnika EU jer oni teško mogu biti protiv EU presuda i standarda. Zato bi trebalo odbiti bilo kakvu delegaciju na nižem nivou.

Član Vijeća za demokratizaciju politike iz Brisela Toby Vogel upozorio je da se odmah mora odustati od izborne reforme u BiH ističući da je Evropska unija prokockala svaki politički kapital svojom iracionalnom fiksacijom na Izborni zakon, koji je briga isključivo HDZ-a BiH.

Upravo zbog toga i treba očekivati isključivo visoku delegaciju iz EU, ukoliko istinski žele riješiti implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, a nikako nametnuto nepostojeće 'hrvatsko pitanje', jer to i nije nikada bilo predmet sudskih rasprava u Strazburu. Ali nižerangirani službenici EU pod jakim lobističkim djelovanjima iz Hrvatske u Briselu nametnuli su to pitanje kao opće.

S obzirom da Hrvatska kao članica EU ima 'ozbiljno miješanje' ali i direktni interes za izmjene Izbornog zakona jasno je da samo najveći autoriteti same EU moraju sagledati činjenično stanje.

Kada je riječ o bh. strani i pregovaračima konačno je došlo vrijeme da se jasno stavi do znanja da novi pregovori ne mogu ni početi prije nego što Hrvatska kao članica EU ne okonča otvoreno pitanje ugovora o granici s Bosnom i Hercegovinom.

Hrvatska preko izmjena Izbornog zakona apsolutno želi kontrolu suvereniteta u BiH, a nepotpisivanjem granica demonstriraju da ni od teritorijalnih pretenzija nisu odustali, a to je definitivno avanturizam za Evropsku uniju.

Stoga bi čelnici EU morali u razmatranje uzeti i ovaj aspekt koji nije nimalo beznačajan, jer miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH nikada nisu prestala, a sve se radi pod krinkom 'brige za Hrvate'.

Ugovor o granicama Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potpisan je 30. jula 1999. godine. Detaljan opis granice Državna komisija za granice BiH verificirala je i usvojila u julu 2004. godine, dok je Komisija za državnu granicu RH to isto učinila u aprilu 2005., nakon čega je Ugovor o državnoj granici između BiH i Hrvatske upućen u proceduru ratifikacije u oba parlamenta, do čega još uvijek nije došlo!

Iako je granična linija između BiH i Hrvatske duga 1001 km, sporni dijelovi se odnose na manje od 1% njene dužine. Dužina spornog dijela granice u Neumu iznosi 5,2 km i odnosi se na područje otočića Veliki i Mali Školj i područje poluotoka Kleka – rt Ponta Kleka. Prema odredbama i grafičkim prikazima koji su sadržani u Ugovoru o granicama, ovi dijelovi teritorija u području Neuma neupitno pripadaju Bosni i Hercegovini, a koje je Republika Hrvatska naknadno tražila.

Osim utvrđivanja tačne granične crte, BiH ima svakako i problem pristupu otvorenom moru u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora naročito nakon izgradnje Pelješkog mosta. Ovo pitanje nije granično pitanje, ali je usko vezano uz nedefinirane dijelove granične crte na tom području, kao i kršenje odredaba međunarodnog prava. Podsjećam da je partner Čovića Milorad Dodik ovaj most proglasio vitalnim srpskim interesom, a što je još jedan paradoks kojem smo svjedočili. Naravno, računica je jasna. Sprega HDZ-a i SNSD-a kada je riječ o državi BiH je neraskidiva.

Kada je riječ o granici sa Hrvatskom sporna je dužina od oko 4,5 km u Kostajnici, odnosno na rijeci Uni od naselja Ivanjska do ušća Une u rijeku Savu. Državna komisija za granice BiH 2007. godine ukazala je na brojne činjenice koje su zanemarene prilikom utvrđivanja granične crte, pa su sugerisali Parlamentarnoj skupštini BiH da ne ratifikuje Ugovor o granicama sa Republikom Hrvatskom.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković muku muči sa Schengenom, i pitanjem granice sa BiH, što bi BiH mogla iskoristiti, i to na način da u odusutnom trenutku za Plenkovića, sa bosanske strane dođe ista ona vrsta nezainteresovanosti za rješavanjem pomenutog pitanja, što bi premijeru Hrvatske izazvalo velike probleme.

Plenković se nada da će se ulazak Hrvatske u Schengen ostvariti tokom 2022., a u međuvremenu se bavi BiH i uglavljivanjem 'konstitutivnosti' u Strateški kompas, iako su Njemačka, Nizozemska, Belgija i Luksemburg upozorile na diskriminatornost pojma konstitutivnih naroda u BiH.