Ustavni sud BiH jasan: Država je sukcesor i ona treba riješiti pitanje imovine državnim zakonom

SARAJEVO, (Patria) - Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) Mato Tadić kazao je da u ovom trenutku taj sud nije zaprimio nijedan zahtjev za ocjenu ustavnosti vezanih za prijenos nadležnosti s državnog nivoa Bosne i Hercegovine na entitet Republika Srpska.

"Imamo 12-13 predmeta za ocjenu ustavnosti. U pogledu prijenosa nadležnosti, znam da je donesen zakon o agenciji za lijekove. Taj zakon je objavljen, ali nije stupio na snagu i ne može se pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH ako nije stupio na snagu", naglasio je Tadić na konferenciji za medije.

Dodao je da i drugi zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske koji je usvojen u prvom nacrtu također nije stupio na snagu.

"Šta će se desiti hipotetički? Ako se pred Ustavnim sudom pojavi zahtjev za ocjenu ustavnosti, odnosno usklađenosti s Ustavom BiH bilo kojeg zahtjeva, Sud će to razmatrati na sjednici i ne mogu prejudicirati kakva će odluka biti. Inače ti predmeti uživaju prioritet i nema ih puno", kazao je Tadić.

Čija je državna imovina?

Tadić je kazao da se često ne iščitavaju pravilno odluke Ustavnog suda BiH.

"Ustavni sud nije rekao da entiteti ne mogu biti vlasnici i da vlasnik mora biti isključivo BiH. Sud je problematizirao određena pitanja i rekao da to treba urediti jednim okvirnim zakonom na nivou države", kazao je Tadić.

On je pojasnio da u BiH postoje razne evidencije vlasništva. Naveo je da je nešto uknjiženo kao državno, nešto kao općedruštveno, da postoji vlasništvo uknjiženo u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u NDH, na Predsjedništvu Jugoslavije ili na Saveznom izvršnom vijeću.

"U Republici Srpskoj imamo jedan objekat na Manjači uknjižen na Savezni sekretarijat za narodnu obranu. U našoj odluci mi kažemo da je potrebno donijeti okvirni zakon na državnom nivou. Sukcesor bivše Jugoslavije nije Federacija BiH i nije Republika Srpska, nego država. Da li će ona reći da se sve knjiži na Federaciju ili Republiku Srpsku ili Brčko distrikt BiH, to nije naš problem. Država treba to tim zakonom riješiti. Prošle godine sam to rekao. Neće nitko šume prenijeti iz jednog entiteta u drugi. Njima će upravljati ko je i do sad upravljao", kazao je Tadić.

Naglasio je da je i visoki predstavnik međunarodne zajednice nametnuo zakon i zabranio raspolaganje tom imovinom upravo zato što se to nije riješilo državnim zakonom.

Mirsad Ćeman, dopredsjednik Ustavnog suda BiH, je kazao da se u predmetima koji se tiču šuma i poljoprivrednog zemljišta u Republici Srpskoj te hidroelektrana koje bi se trebale praviti u okolini Foče, Ustavni sud nije bavio pitanjem čija je to svojina.

"U njima piše ovo što je rekao predsjednik Ustavnog suda BiH. Ja pretpostavljam da će se donijeti okvirni zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao i kod okvirnog zakona o privatizaciji, pa će se onda entitetskim i zakonima u Brčko distriktu urediti to pitanje. Tim okvirnim zakonom će se odrediti šta je svojina kojeg nivoa vlasti. To je suština, a ne nikako da je odlukama Ustavnog suda oduzimano zemljište ili šume Republike Srpske", dodao je Ćeman.

Izborni zakon političko pitanje

Govoreći o izmjenama Izbornog zakona BiH, čije je dijelove Ustavni sud poništio u predmetu "Ljubić", Tadić je kazao da ovaj sud nije političko tijelo i da ne učestvuju na bilo kakav način u razgovorima o izmjenama.

- Mi smo svoju odluku donijeli 2016. godine i završili s tim. Dobili smo 2017. od Parlamentarne skupštine BiH obavijest da naša odluka nije izvršena. Od nas nitko nije tražio nikakav stav, niti ćemo se u to uključivati. To je stvar politike. Može se pokretati postupak protiv nekih odluka Centralne izborne komisije BiH. Imali smo takvih slučajeva. U našoj odluci stoji da se nalaže Parlamentarnoj skupštini da to usklade - kazao je Tadić, prenosi RSE.