Dom naroda BiH o izbornom aparthejdu, Predstavnički dom o integritetu izbora

SARAJEVO, (Patria) - Dva doma Državnog parlamenta, u samo dva dana, razmatrat će dva različita prijedloga izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Na dnevnom redu “hitne sjednice” Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine , zakazane za 26. april, bit će “Zahtjev delegata Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku”. Dan kasnije, na dnevnom redu redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH bit će “Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predlagači: poslanici Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić“.

A sada ćemo, ukratko, razjasniti o čemu se radi. Izmjene Izbornog zakona koji HDZ BiH predlaže odnose se na “politička pitanja”, pored ostalog, i na način izbora članova Predsjedništva BiH. Za razliku zvaničnika HDZ-a, zastupnici političkih partija sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, NS i SBB) u parlamentarnu su proceduru uputili Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se odnosi na “integritet” izbornog procesa.

“Prijedlog izmjena Izbornoga zakona kojI smo dostavili u žurnu parlamentarnu proceduru je samo prvo poluvrijeme naše inicijative čiji je cilj ukloniti diskriminaciju kako Hrvata, tako i svih manjina Židova, Roma i drugih građana koji se ne mogu kandidirati na najviše pozicije u državi” izjavio je u subotu za Fenu predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović.

Ali ako se pažljivije pročita HDZ-ov prijedlog, može se vidjeti da diskriminacija uopće nije riješena. Naprotiv. Evo kako se biraju članovi Predsjedništva BiH.

“Članove Predsjedništva, koji se neposredno biraju s teritorija FBiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u centralni birački popis za glasanje u FBiH. Birač upisan u centralni birački popis za glasanje u FBiH može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u FBiH. Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako: Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, navedeno je u HDZ-ovom prijedlog izmjena Izbornog zakona.

Kako se može vidjeti, pitanje ostalih, odnosno građana BiH nije riješeno. ALI Čovićev prijedlog je, svakako, osuđen na propast. Čak i ako ovaj prijedlog bude usvojen u Domu naroda Paslamentarne skupštine BiH glasovima SNSD-a i HDZ-a (ukupno imaju osam), Zakon neće dobiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Istovremeno, za očekivati je da političke partije sa sjedištem u Sarajevu i opoizicija iz Republike Srpske u Predstavničkom domu izglasaju izmjene Izbornog zakona koje se odnose na “integritet”. Ali te izmjene sigurno neće dobiti podršku u Domu naroda BiH, gdje većinu imaju SNSD i HDZ BiH.