Odgovornost Vlade FBiH: Povećala BDP, 250 miliona KM vraća se građanima

(Patria) - Penzije u Federaciji BiH rastu za 11 posto. 100 miliona KM se izdvaja za ujednačavanje i povećanje dječijeg doplatka na 103 KM. Izjednačavaju se minimalna prava nezaposlenih porodilja i preko federalnog budžeta osigurava radni odnos roditelja njegovatelja. 

Podrška poljoprivredi je sa dodatnih 19 miliona podignuta na rekordni nivo, a značajno je povećan i budžet za podršku samoodrživosti povratnika i rješavanje problema izbjeglih i raseljenih lica.

Kada je riječ o nominalnom BDP-u (procjena na osnovu četiri tromjesečja) u Federaciji BiH za 2021. godinu isti iznosi 25,026 milijardi KM i veći je za 12,5% u odnosu na 2020. godinu. Rezultat je ovo napora i mjera Vlade F BiH koje su dovele do povećanja prihoda u budžetu, ali i rasta BDP-a za 7,9 posto.

Realna ekonomija je narasla i stvorila višak vrijednosti koji sada F BiH može uložiti i vratiti građanima, a vraća se oko 250 miliona KM za narednih godinu dana. Na to je uticao oporavak privrede, posebno industrijske proizvodnje, što je rezultiralo rekordnim izvozom, ali i oporavkom zaposlenosti nakon negativnih posljedica koronavirusa na mart 2020 godine.

- Svi ključni makroekonomski pokazatelji tokom 2021. godine su bili u porastu što je rezultiralo da F BiH ostvarili značajan rast BDP -a od 7,9 posto. Izuzetno je značajno napomenuti kako je rasla privatna potrošnja, dok je javna bila u stagnaciji. Zabilježili smo rast ličnog dohotka i doznake iz inostranstva što povećava kupovnu moć stanovnika, rekao je za Patriju Alija Aljović, pomoćnik federalnog ministra finansija u sektoru za budžet i javne rashode.

Rastu BPD -a u F BiH najznačajnije su doprinijele djelatnosti trgovine i prerađivačke djelatnosti sa stopama realnog rasta od oko 16% i 12,7% respektivno. Značajniji realni rast bruto dodane vrijednosti u 2021. godini zabilježen je i u djelatnostima:

- Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla;
- Prijevoz i skladištenje; Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (G,H,I) 19,2%;
- Informacije i komunikacije (J) 10,3%;
- Vađenje ruda i kamena, Prerađivačka industrija, Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; Snabdijevanje/opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom, te djelatnosti sanacije okoliša (B, C, D, E) 9,8%, od toga Prerađivačka industrija (C)12,7%.
- Finansijske/Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) 7,1%;
- Stručne, naučne/znanstv ene i tehničke djelatnosti, Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (M,N) 5,5%.

Zahvaljujući rastu BDP -a F BiH je ove godine dobila i najveći budžet u poslijeratnom periodu. Pri tome je važno napomenuti da je budžet ipak planiran oprezno na konzervativnoj osnovi. To je važno jer se mora imati u vidu činjenica da rast BDP-a u F BiH ne uključuje inflaciju na koju su dominantno uticali nepredviđeni faktori, prije svega agresija Rusije na Ukrajinu.

Inflacija u prerađivačke djelatnosti u značajnoj mjeri je doprinijela da građani do kraja ne vide pozitivne trendove ostvarene zbog odgovorne ekonomske politike.

- Ovdje je važno da kao rezultat rada Vlade F BIH imamo i kontinuirano smanjenje procenta zaduženja koji trenutno iznosi oko 30 posto po čemu je F BiH najbolja u regionu. To nam omogućuje i dobar kreditni rejting koji se prije svega oslikava u povjerenju domaćih banaka kod kojih se ostvaruju izuzetno povoljne kamatne stope na emitovanje domaćih obveznica. Dok se RS na međunarodnom nivou zadužuje po stopi od 4 posto F BiH kod domaćih banaka ima stopu od 1,05 posto, istakao je Aljović.

BiH je mala otvorena ekonomija koja je podložna vanjskim uticajima, a koja nema vlastitu monetarnu politiku. Njeni ekonomski instrumenti su fiskalna politika, intervencije kroz budžet, te porezna politika. To nas vraća na početak priče, jer u Vladi F BiH poduzimaju i druge mjere koje će se u narednom periodu pozitivno odraziti na ublažavanje inflacije koja je u međuvremenu porasla.

Za sada, osim navedenog, Vlada F BiH je povećala boračke nadoknade, planirala dodatna sredstva za kulturu i sport, kao i popunjavanje robnih rezervi sa 20 miliona KM. U naredna dva mjeseca bi  konačno u Parlamentu trebao biti usvojen set fiskalnih zakona kojima se prije svega želi osigurati rast ličnog dohotka u realnom sektoru kroz povećanje minimalne plaće i smanjenje stopa na doprinose.