Ivan Orlić: Bosanci i Hercegovci su građani Evrope

Piše: dr.sc. Ivan Orlić, ambasador BiH u Vijeću Evrope

Obilježavamo dvadesetu obljetnicu BiH u Vijeću Europe. 24. aprila 2002. BiH je postala 44 članicom Vijeća Europe.

Vijeće Europe je međunarodna organizacija 46 država članica europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. Najveći doseg Vijeća Europe ogleda se u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama  potpisanoj 1950. godine, koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava.

Sjedište Vijeća Europe je u Strasbourgu na francusko-njemačkoj granici. Članstvo u Vijeću Europe otvoreno je svim europskim demokratskim državama koje su prihvatile načelo vladavine prava, višestranačku demokraciju i koje jamče temeljna ljudska prava i slobode svojim građanima.

Vijeće Europe ne treba miješati s Vijećem Europske unije ili Europskim vijećem, koji su pak tijela Europske unije. Vijeće Europe je samostalna međunarodna organizacija odvojena od Europske unije.

Idejni začetnik bio je Winston Churchill, premijer Velike Britanije, ratni pobjednik u borbi protiv fašizma. U palači Saint James u Londonu potpisan je 5. svibnja 1949. Statut, kojim je osnovano Vijeće Europe. Statut je potpisalo deset zemalja: Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Prva sjednica održana je u Strasbourgu, koji je postao i stalnim sjedištem Vijeća. Na početku jr donesena je i prva velika konvencija - Europska konvencija o ljudskim pravima, potpisana u Rimu 1950.

Vijeće Europe prva je međunarodna organizacija osnovana nakon Drugoga svjetskog rata, a njezine su glavne zadaće jačanje demokracije, ljudskih prava i vladavine zakona u zemljama članicama. Sastoji se od tri glavna tijela: Komiteta ministara, Parlamentarne skupštine, i Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti.  

Vijeće Europe  se bavi zaštitom demokracije i vladavine prava, zaštitom ljudskih prava, posebno socijalnih prava, u skladu s Europskom socijalnom poveljom, jezičnih prava, u skladu s Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima, slobodom medija, u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima,  promocijom europskog kulturnog identiteta i raznolikosti, u skladu s Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina, problemima s kojima se suočava europsko društvo, uključujući diskriminaciju, ksenofobiju, zagađenje okoliša, zlouporabu opojnih droga i organiziranog kriminala, poticanjem demokratske stabilnosti kroz reforme. 

Bosna i Hercegovina je u članstvo pristigla 10 godina nakon tragičnog rata koji je porušio gotovo sve njezine spone unutar i izvan zemlje. Jugoslavija nije bila članica Vijeća Europe. Već u prvih nekoliko godina BiH je vrlo hrabro i poduzetno, preuzela mnoge konvencije i afirmirala se kao zemlja koja ima ambiciozne ciljeve postati članicom europske obitelji zemalja. Organizacija joj je uvela monitoring koji je dokinut prije dvije godine, nakon 19 godina promatranja i kontrole.

BiH je potpisala čak 94 konvencije i prateća protokola kojim se atribuira kao jedna od kooperativnijih članica koja prati europske vrijednosti. BiH, u tome,  ni po čemu ne zaostaje za vodećim europskim demokracijama.

No, što je suštinski napredak? Da li, pored deklarativnog, doista europski mislimo? Što smo naučili, koliko smo se, na bolje, kao društvo i država promijenili? Jesmo li kreatori svoje europske perspektive, ili se zatvaramo u vlastite političke tjeskobe i predrasude? Jesmo li društvo slobodnih građana i naroda ili poslušnici „lidera“, koji u ime institucija kroje našu sivu svakodnevicu?
Europa je naša jedina perspektiva. U njoj smo oduvijek bili. 

Bosanci i Hercegovci  su građani Europe, iako se često čini da nismo. Pamet u glavu i sudbinu u svoje ruke, nismo, ni po čemu gori od drugih. Možemo li bolje, vjerujem da možemo.