DOBROVOLJAČKA Tužilaštvo BiH potpuno u rukama srpsko-četničke politike!

Piše: A. Čorbo-Zećo

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu za događaje u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine. Ovu vijest po staroj praksi prvo su objavili RTRS i Srna!
I u tom kontekstu valja promatrati činjenicu da se na sve načine pokušava izmijeniti karakter rata u BiH. Pod političkim pritiskom, i to onim srpskim, Tužilaštvo BiH nema mjere kada je riječ o montiranim optužnicama. Uvidjeli smo to u bezbroj primjera. Posljednji najsvježiji je onaj protiv Dragana Vikića i Jusufa Pušine koji su oslobođeni optužbi za navodni zločin u Velikom parku.

Kako smo svjedočili početkom 90-ih četnička ideologija posebno je za Bajram voljela Bošnjake 'počastiti' klanjem, ubijanjem, silovanjem...

Danas 30 godina poslije nastavlja se teror ali kroz poluge moći, koje u rukama drže oni koji bi od BiH napravili u miru ono što nisu uspjeli u ratu. Ponižavanje najhrabrijih boraca Armije RBiH i pripadnika policije nastavljeno je danas. Pred ovaj Bajram optuženje dolazi na adresu 11 Bošnjaka, koji, ukoliko Sud BiH prihvati optužnicu, morat će godinama dokazivati svoju nevinost.

Sve radi četničke politike koja se duboko ukorijenila i u pravosudni sistem BiH! Za to vrijeme optuženici za genocid kao što je Milomir Savčić uz pomoć osoba iz pravosuđa slobodno šetaju Srbijom!

Naravno, to ne amnestira Bošnjake i Hrvate koji u Tužilaštvu BiH nisu učinili mnogo da spriječe izjednačavanje strana i da ono što je u Hagu presuđeno (kao što je slučaj Dobrovoljačka – označen kao legitiman vojni cilj) odbace.

Događaji iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu (danas ulica Hamdije Kreševljakovića) smatraju se ključnim za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Tu je došlo do sukoba pripadnika JNA i Teritorijalne odbrane BiH, međutim i danas se špekuliše o broju ubijenih.

Tužilaštvo u Hagu je u junu 2003. dopisom koji je potpisala glavna tužiteljica Carla del Ponte obavijestilo Trivuna Jovičića, oficira Republike Srpske za vezu sa Tribunalom u Hagu da prema međunarodnim standardima nema dovoljno dokaza da se u Dobrovoljačkoj desilo teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Očigledno se radilo o aktu agresije i o legitimnom činu samoodbrane. Taj kontekst sam po sebi govori o tome da je u napadu na kolonu u Dobrovoljačkoj ulici teško naći bilo kakve elemente ratnog zločina, izajve su mnogih pravnika, ali nedovoljni argumenti da se odupru sili koja pobjeđuje u Tužilaštvu BiH svaku silu argumenata.

Dakle, očigledno se radilo o aktu agresije i o legitimnom činu samoodbrane. 

“Taj kontekst sam po sebi govori o tome da je u napadu na kolonu u Dobrovoljačkoj ulici teško naći bilo kakve elemente ratnog zločina. Podsjećam takođe da je Haški tribunal dobio niz prijava protiv Alije Izetbegovića, Harisa Silajdžića i Ejupa Ganića, kao osoba koje su u to vrijeme bile članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, da je raspolagao obimnom dokumentacijom o zbivanjima na početku rata, koja je uključivala i ono što se dogodilo u Dobrovoljačkoj ulici, ali da nije našao osnova za podizanje optužnice ni protiv pomenutih ličnosti, ni za događaj u Dobrovoljačkoj ulici. Prema tome, više razloga govori da se to ne može tretirati kao ratni zločin”, govorio je Kasim Trnka.

Tužilaštvo BiH je 2012.godine, podsjećamo, obustavilo istragu protiv Ejupa Ganića, Jovana Divjaka i još 12 bivših vojnih i policijskih funkcionera zbog nedostatka dokaza, ali 2018. godine, 'naređeno' je ponovno otvaranje istrage protiv više osoba.