Izetbegović: Nisu Hrvati marginalizirani već multietnička komponenta ljevičarskog bloka

(Patria) - Predsjednik SDA u intervjuu za hrvatski Nacional govorio je o aktuelnim temama u bh. političkom životu, Izbornom zakonu, odnosima Bošnjaka i Hrvata, ali i građanskim strankama koje čine značajan politički faktor. 

N: Možemo li smatrati da dogovor o promjeni Izbornog zakona neće biti postignut prije izbora?

Da. Ali možemo pregovore pokrenuti odmah nakon izbora. I mislim da pregovore ne treba voditi u izbornim godinama, nego ranije. Treba ih nastaviti već krajem ove godine. Mi smo za to spremni.

Na pitanje može li naći formula za dogovor Izetbegović je kazao da misli da može.

"Ako ima spremnosti, možemo se polako pomicati prema srednjem rješenju. Da su ovi pregovori zaista organizirani kako treba, godinu dana ili pola godine, našli bismo rješenje. Stranci su napravili grešku, jer su izolirali samo mene i Čovića, a izostavili ostale i time ih izazvali. Procesu su time nanijeli štetu. Upozoravao sam sve vrijeme na tu grešku."

Na pitanje smatra li kandidaturu Željka Komšića politički korektnim potezom, Izetbegović je kazao da SDA ne može držati lekcije ljevičarima, a bilo bi i uzaludno.

"Uz to, kao što rekoh, multietnična komponenta u političkom spektru čini jedan čitav, četvrti politički narod u BiH", kazao je. 

N: Kakav razvoj političke situacije u Federaciji i BiH očekujete nakon što su izbori raspisani za 2. listopada? Što ako HNS BiH pozove Hrvate na bojkot izbora?

Lutanje HDZ politike u posljednja tri desetljeća, stvaranje kriza, a naročit ciklično ponavljanje saradnje sa srpskim snagama koje su bile ili su i sada protiv BiH, nanijelo je ogromne štete državi Bosni i Hercegovini, Bošnjacima, a još veće Hrvatima. Milošević i Tuđman u Karađorđevu 1991., Boban i Karadžić u Grazu 1992., Čović i Dodik u posljednjih par godina, Milanovićev aktealni politički salto i napad na Bošnjake, sve to je bilo protiv prirodnog saveza i interesa hrvatskog korpusa u BiH. Procjene da se Bošnjake može pritisnuti, ucijeniti, da nemaju druge nego pristati na ultimatume, u više navrata su se pokazale kao pogrešna i promašena strategija. Ne vjerujem da će HNS nastaviti tako jer produbljivanje krize tjera mlade ljude iz BiH, a najteže pogađa najmalobrojniji narod i njegovu omladinu koja ima alternativu pronalaska posla i sigurnijeg života širom Evropske unije. Što se tiče bojkota izbora, to je politička odluka. Svako ima pravo da bojkotuje izbore, ali niko nema pravo da blokira njihovo održavanje, jer time krši zakon.

N: Predsjednik HNS-a Dragan Čović poslao je pismo inozemnim političkim predstavnicima, u kojemu je najavio pokretanje političkih mehanizama za teritorijalnim i administrativnim preoblikovanjem zemlje. Kako tumačite tu najavu? Što od nje očekujete i koji su to mehanizmi?

U tom pismu Čović je naveo niz potpuno neutemeljenih i neistinitih tvrdnji o Bošnjacima i bošnjačkim predstavnicima, i to me najviše zabrinjava. Nastavlja se s trovanjem odnosa umjesto da ih, kako znamo i umijemo, popravljamo. Neistine su da Bošnjaci ''gaje netrpeljivost i vrše napade na identitet Hrvata u BiH'', da ''brutalno krše Ustav'', da ''postoje pokušaji stvaranja bošnjačke nacionalne države'', da ''postoji jasna politička agenda o preglasavanju Hrvata i formiranju buduće vlasti bez predstavnika koje Hrvati većinski izaberu''. Sve su ovo izmišljotine skrojene za potrebe dolazeće izborne kampanje. Istina je da je HDZ cijeli mandat blokirao implementaciju izbornih rezultata iz 2018., da već tri godine ne dopušta popunjavanje Ustavnog suda Federacije, istina je da hrvatski kadrovi, odnosno HDZ, imaju sto posto više pozicija u strukturi vlasti na državnom nivou i pedeset posto više pozicija na nivou Federacije od postotaka propisanih ustavima i zakonima, a radi se o minimalno stotinu rukovodnih pozicija. Istina je i da su Bošnjaci u Varešu, gradiću udaljenom četrdesetak kilometara od Sarajeva, u kojem je HVO napravio teške zločine, prije dvije godine većinski glasali za kandidata za načelnika koji je Hrvat, kadar HDZ-a. Bošnjaci, u stvari, uporno pružaju ruku pomirenja Hrvatima, rade to na različite načine i ne dobivaju pravi odgovor. Oživljavanje paradržavne tvorevine HZHB-a, koje se nagovještava, bila bi ogromna greška koja bi nas odvela u novi ćorsokak. Uvjeren sam da se u takve avanture neće ići, da za njih nema spremnosti u hrvatskom korpusu, niti je moguće povući neku administrativnu liniju koja bi razdvojila Hrvate i Bošnjake po etničkom principu. Hrvati i Bošnjaci, običan narod, širom BiH žive izmiješano i u miru i sigurno im nije do novih sukoba.

Vi ste u više navrata javno rekli da razumijete zahtjev Hrvata za legitimnim predstavljanjem u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda FBiH. Zastupate li i dalje taj stav i imate li podršku stranke i političkih partnera?

Stav SDA je nepromijenjen već 16 godina, izbor članova Predsjedništva BiH treba osloniti na većinsku volju konstitutivnih naroda, ali ne ekskluzivnu, stopostotnu. Šansu da biraju i budu izabrani treba ostaviti svakom građaninu BiH. Članovi Predsjedništva BiH predstavljaju sve građane BiH i u njihovu izboru mora biti sadržana volja svih, oni ne smiju odgovarati samo jednom narodu. Za ovakva rješenja je SDA bio 2006. kad je pregovarano o Aprilskom paketu, 2014. kad je bio aktualan tzv. Fueleov model, i 2022. kada je dvojac Palmer/Eichorst ponudio elektorski model. Mi smo 2006. i 2014. bili spremni jednostrano izaći ususret partnerima iz HDZ-a, ali nakon iskustava s navedenim blokadama i saradnjom Čović-Dodik i mi smo počeli postavljati uvjete koji će nam garantirati da nećemo zauvijek predati dvije trećine vlasti snagama koje sputavaju probosansku većinu u BiH. "Probosanske stranke" su jedan neprecizan termin koji se uvriježio, a koji se odnosi na patriotski blok koji čine bošnjačke, bosanske, ljevičarske, građanske stranke koje imaju šezdeset posto ruku u državnom, a osamdeset posto ruku u Federalnom parlamentu. Minimalno jedna petina glasova i ruku u ''probosanskom bloku'' pripada građanima iz reda ostalih, Srba i Hrvata, i ta petina je velika kao cijeli HNS. Njihovo pravo brane presude Evropskog suda za ljudska prava, Sejdić-Finci i ostale. Oni se ne mogu ignorirati i tretirati kao nelegitimni i nepostojeći.

N: Kakav bi kompromis mogao zadovoljiti obje strane?

To je kompromis koji je lako definirati, a očigledno veoma teško postići – hrvatskoj strani treba garantirati da nikada neće biti predmetom dominacije ''probosanske'' većine, da će birati vlastite predstavnike i efikasno braniti svoj identitet, kulturu, interes. A Bošnjacima i ''probosancima'' da neće biti predmetom dominacije, blokada i hirova HNS-a kakve smo iskusili u ovom mandatu. Tragat ćemo za rješenjima, a preduvjet je popravak odnosa političkih predstavnika Bošnjaka, Hrvata i ljevičara. Očekujem da predsjednik HDZ-a iz Hrvatske Andrej Plenković snažno doprinese ovom procesu.

N: Je li istina ono što tvrde iz HNS-a BiH i iz vlasti u Hrvatskoj da SDA i građanski blok stranaka u BiH žele preglasati Hrvate, politički ih marginalizirati te im oduzeti kolektivna politička prava i pretvoriti ih u nacionalnu manjinu?

Nama u SDA to ne pada na pamet, a o čemu drugi maštaju, ne znam. Marginaliziranje jednog konstitutivnog naroda vodilo bi raspadu BiH, a to SDA neće dopustiti. U ovom času je marginalizirana multietnička komponenta unutar ljevičarskog bloka, obespravljeni su građani iz reda ostalih, presude Europskog suda za ljudska prava po njihovim apelacijama čekaju da se provedu već desetak godina. Moramo napraviti balans koji će i njih uvažiti, dati im barem teoretsku šansu da budu birani.