Džaferović: Opstanak i preživljavanje stanovništva BiH zavisili su od UN-a

(Patria) - Povodom 30. godišnjice članstva BiH u Ujedinjenim nacijama u PS BiH gdje je održana centralna manifestacija obratio se predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

"Na današnji dan, prije 30 godina, Bosna i Hercegovina je postala članica Organizacije Ujedinjenih nacija. Zastava Bosne i Hercegovine podignuta je ispred zgrade na Ist Riveru, zajedno sa zastavama Slovenije i Hrvatske. To je jedan od najznačajnijih trenutaka u našoj historiji, bio je svečan, ali nismo slavili. Nismo mogli. Bili smo prinuđeni da se borimo za slobodu, nezavisnost, ali i demokratiju, i već tada smo bili suočeni s ogromnim žrtvama.

Međunarodna zajednica prihvatila je činjenicu da je u temeljima naše državnosti i međunarodno pravo. Prijem u Ujedinjene nacije bio je konačni pečat na taj stav. Najviši standardi međunarodnog prava odredili su put koji je dosljedno i transparentno ispunjen kod proglašenja naše nezavisnosti. Građani Bosne i Hercegovine, njih skoro dvije trećine, svih etničkih pripadnosti, pokazali su političku zrelost, odgovornost pred licem historije i generacijama koje dolaze i glasali 29. februara i 1. marta 1992. za nezavisnost.

Međunarodna zajednica je to prihvatila, cijeli svijet je priznao BiH, a vlasti BiH, pod nezamislivo teškim okolnostima, osigurale su da se, uz pojedinačna priznanja, BiH afirmiše i na multilateralnom i globalnom planu. Na svjetsku scenu izašli smo tog 22. maja 1992. godine, Rezolucijom UN broj 757, te od tog trenutka traje naš intenzivan i sadržajan odnos sa Organizacijom UN i njenim agencijama", kazao je Džaferović.

Dodao je da je međunarodno priznanje BiH i istovremeni prijem u UN bio važan i ireverzibilan diplomatski akt.

"Simbolična poruka međunarodne zajednice i UN-a da stoji iza bosanskohercegovačke nezavisnosti, međutim, bila je brutalno testirana na terenu u samoj BiH, ali i u međunarodnim forumima gdje će akt međunarodnog priznanja i prijema u UN postati važan kapital ratom zahvaćene države i zalog njenog opstanka. Članstvo u UN-u bilo je od vitalnog značaja. Malo je država na svijetu koje su imale takvu historijsku nesreću kao Bosna i Hercegovina da im puki opstanak i preživljavanje stanovništva bitno zavisi od UN-a, te da se na sopstvenom primjeru uvjeri kakve posljedice ostavlja neefikasnost UN-sistema na terenu.

Iako je UN tokom svog postojanja imao brojne uspjehe i neuspjehe u mirovnim operacijama, tek će tragične razmjere zločina i genocida u BiH, ali tada i u Ruandi, utjecati na promjene u institucionalnoj kulturi „održavanja mira“ koju je razvio Sekretarijat UN-a i koja nije prepoznavala mogućnost humanitarne intervencije u svrhu zaštite civila od zločina protiv čovječnosti. Bosnu i Hercegovinu, u konkretnom međunarodnom kontekstu, možemo opisati kao žrtvu pasivnosti međunarodne zajednice, ali nikako samo kao objekt već državu koja je pokazala izuzetan, čak nezapamćen intenzitet diplomatske aktivnosti. Mi nismo uspjeli reformisati UN, niti promijeniti posthladnoratovsko stanje odnosa u međunarodnoj zajednici, i, nažalost, to je proces koji još nije završen.

Ipak, čak se i suptilne promjene kursa ovog glomaznog globalnog mehanizma koje se ogledaju u razmatranju i uvođenju novih koncepata zaštite civila u ratnim sukobima, međunarodnog kažnjavanja zločina i, posebno, seksualnih zločina nad ženama, može smatrati značajnim globalnim diplomatskim uspjesima Bosne i Hercegovine, koji bi teško izborile i države sa znatno većim vanjskopolitičkim kapacitetom.

Dozvolite mi da istaknem i činjenicu da je svaka od 55 rezolucija VSUN-a iz ovog perioda, koje se odnose na BiH i stanje na prostoru bivše Jugoslavije, vrlo jasna i precizna u pogledu opisa stanja i dešavanja na terenu. To će se pokazati izuzetno značajnim za određivanje karaktera rata u BiH koji je tada različito interpretiran.

Diplomatska misija Bosne i Hercegovine pri UN-u bila je, svakako, među prvim i najvažnijih diplomatskim misijama BiH i, dozvolite mi da naglasim, doprinos te misije u formiranju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Haaški tribunal i odnos prema njemu, čak i nakon njegovog formalnog zatvaranja u novembru 2017. godine, ostat će mjera političke pristojnosti i emancipacije od agresivnog nacionalizma 90-ih godina za sve zemlje bivše Jugoslavije. Na osnovu tog iskustva, Bosna i Hercegovina bila je aktivan učesnik osnivanja Međunarodnog krivičnog suda.

Globalna vidljivost i iskustvo koje je BiH ostvarila početkom 90-ih pokazat će se vrlo značajnim političkim i diplomatskim resursom i u godinama u kojima BiH više nije bila među top međunarodnim temama, i kad se suočila s drugačijom pozicijom u UN-u - onom kakvu imaju sve druge članice, gdje je, obzirom na veličinu i kapacitete, veoma teško doći do izražaja.

Iako je intenzitet diplomatskih aktivnosti sveden na redovan, mirnodopski nivo, BiH ostala je, za državu svoje veličine i vanjskopolitičkih kapaciteta, vrlo vidljiva i vrlo predana i aktivna članica UN-a. Jedan se dio tih aktivnosti i dalje odnosi na saradnju s UN-om i UN-agencijama u implementaciji Daytonskog mirovnog sporazuma, te uticaj i oblikovanje njihovog angažmana, jer je BiH ostala, do danas, jedna od država-tema na sastancima VSUN-a. Drugi dio naših diplomatskih aktivnosti posvećen je dijeljenju iskustava u konfliktnim i postkonfliktnim situacijama. U UN-okruženju, to vam mogu prenijeti iz prve ruke, a i ovdje prisutni ambasadori BiH u UN-u mogu potvrditi, posebno se cijeni činjenica da je BiH za manje od deset godina od završetka rata od države u kojoj su međunarodne vojne snage, prešla u kategoriju države koja učestvuje u mirovnim misijama.

Bh. vojnici bili su dio mirovnih misija u Afganistanu, Kongu i Maliju, a policajci na Kipru, te u Liberiji, Južnom Sudanu, Afganistanu, Somaliji i Cemtralnoafričkoj Republici. Do sada je u mirovnim misijama UN-a učestvovalo više od 2.000 vojnika i nekoliko stotina policajaca. Naš angažman u UN-u i stavovi koje smo promovisali na najbolji su način potvrdili da dijelimo principe i vrijednosti Povelje UN-a.

To je prepoznato i u krunisano najvećim diplomatskim uspjehom BiH – članstvom u Vijeću sigurnosti UN-a u periodu 2010-2011. u svojstvu nestalne članice. Izvor je velikog ponosa za BiH da je izabrana glasom ZA od strane 174 članice UN-a. Također, možda još i važnije, dvogodišnji je mandat u ovoj „globalnoj vladi“ BiH stavio pred nove vanjskopolitičke i diplomatske izazove, kojima smo, jedinstveni kao rijetko kad, uspješno odgovorili. Intenzitet i sadržaj naših diplomatskih aktivnosti potvrdili su BiH kao ravnopravnog i kompetentnog partnera u međunarodnoj zajednici, te aktera čiji su diplomatske performanse vrlo često znatno iznad objektivnih vanjskopolitičkih kapaciteta. Na tome se možemo zahvaliti i našim izuzetnim ambasadorima i osoblju misije".

Dodao je da je pozicija BiH u UN-u determinisana univerzalnim trendovima intenziviranja globalizacije i međuzavisnosti, realnim vanjskopolitičkim kapacitetima kojima BiH raspolaže, usaglašenim
vanjskopolitičkim ciljevima BiH, ciljevima održivog razvoja, te visokim intenzitetom diplomatskih aktivnosti naših misija pri UN-u. Zbog toga sam čvrsto uvjeren da će Bosna i Hercegovina, i dalje dosljedno ispunjavati svoje obaveze i koristiti svoja prava kao punopravna članica Organizacije Ujedinjenih nacija.

Dozvolite mi na kraju, da, povodom 30. godina od prijema Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije, uputim riječi zahvalnosti i iskrene čestitke svim funkcionerima i međunarodnim službenicima UN-a i njenih agencija, međunarodnom i lokalnom osoblju UN-a i UN-ovih agencija u BiH, volonterima UN-a, te ambasadorima i diplomatima BiH koji su svojim profesionalnim i ličnim angažmanom doprinijeli uspješnom članstvu u ovih 30 godina. Pozivam vas da s mlađim generacijama koje dolaze nastavimo svakodnevno raditi na dobrobiti Bosne i Hercegovine, te promociji mira, saradnje i održivog razvoja u zajednici Ujedinjenih nacija.