Krug 99: Prijatelji (ni)su susjedi koji sa BiH još nemaju potpisanu granicu

Uvodničar na sesiji Kruga 99 danas je bio Sven Alkalaj Ambasador BiH u UN -u. To je osoba koja može svjedočiti do najsitnijih detalja put koji je BiH prošla do sticanja važne stolice u ovoj najvažnijoj organizaciji ujedinjenih država  čitavog svijeta, historijat uspjeha, prepreka i poraza, ali i sadašnje pozicije BiH i izazova koji stoje pred BiH u ovoj organizaciji. Kako je i najavljeno, uvodničar je Nj. E. Sven Alkalaj, ambasador, stalni predstavnik BiH pri Ujedinjenim nacijama.

Svečarski, kako i dolikuje historijskom ambijentu naše države, govorilo se o temi „Trideset godine članstva BiH u Ujedinjenim nacijama i sadašnji izazovi“. Tim povodom Krug 99 je iuzdao saopćenje.

Obično se u ovakvim prilikama naglašava uloga izaslanika kao pukog kurira zemlje koju predstavlja. U ovom slučaju, slično kao u slučajevima krupnih ličnosti u historiji diplomacije značajnih zemalja, neke osobe sa personalitetom, nepokolebljive odanosti  prema svojoj zemlji, davale su oreol tim zemljama koji je nadilazio puki i očekivani protokolarni angažman i diplomatsku praksu. Čineći tako zemlju važnijom od mjesta koje joj realno pripada među 193 sadašnjih članice UN. Naravno, pri tome ne zanemarujući presudnu ulogu narodne volje  koja se na referendumu jasno izrazila za kakvu BiH jeste, niti ulogu državnog rukovodstva predvođeno Alijom Izetbegovićem, niti ulogu Ministra vanjskih poslova Harisa Silajdžića iz tog vremena. Niti puteve i stranputice, političke silnice u zemlji koje traju već 30 godina u afirmaciji ili destrukciji državnog bića.

Čin prijema BiH za ravnopravnu članicu i podizanje zastave sa ljiljanima pred zgradom UN na današnji dan prije 30 godina, nesumnjivo je najvažniji datum za obnovu i potvrdu bosanske državnosti u internacionalnim relacijama. Odlučnost čovječanstva, zemalja čitavog svijeta,  da potvrdi posebnostt države i društva, suvereniteta, cjelovitosti i nezavisnosti BiH svih ovih 30 godina i danas je temelj i najvažniji oslonac u savlađivanju prepreka, scila i haribdi kroz koje je prolazila i prolazi. Da unatoč i nasuprot starih etno teritorijalnih pretenzija Srbije i Hrvatske, nepovratno korača ka zajednici suverenih država i modernih demokratskih zemalja.

Historiografija će ovaj period naše burne prošlosti pomno bilježiti, a osvajači falsificirati. Razloga za pokude biće mnoge. Očekivanja slabijih od moćnih uvijek su temeljena na argumentu morala i iznad stvarnih vlastitih moći i realnih mogućnosti. Suočenje sa moćima realpolitike, izvan i iznad načela, principa, deklaracija i rezolucija jesu bolna i nepopravljiva. Ali ni naša upornost i oslonac na vrijednosti čovječanstva, na zastavu u Ujedinjenim nacijama, ne smije posustati. Sven Alkalaj je toga primjer i uzor.

Modernizacija BiH i odbacivanje stoljetne zaostalosti za evropskom modernom, u demokratskom preobražaju po uzoru na zemlje potpune demokracije, savremenog internacionalnog poretka uspostavljenog na principima nepovredivosti državnih granica i ravnopravnosti svakog državljanina, suverene političke volje i identiteta  svakog građanina i svakog pojedinca, moraju biti cilj svakog progresivnog državotvornog političkog subjekta. Većina čovječanstva pruža i pružaće ruke takvim političkim snagama, kao svojima. Naš bosanski politički narod mora nadići političku zaostalost iz kategorija hegemonijskih i osvajačkih političkih ideologija etnocentrizma susjednih zemalja i odvažiti se na put evropske prosvjećenosti u načinu izgradnje države i društva, na temeljnim  vrijednostima liberalne demokracije.

Naša država je već 30 godina članica Ujedinjenih nacija. Nije, kako to piše i na nekim stranicama čak i MVP BiH, Ujedinjenih naroda, niti hinjenom i opasnom vokabularu najvećeg broja aktera javnosti, pogotovo one etnopolitičke inspiracije. Danas u svijetu živi između 5 i 7.000 naroda i različitih etničkih identiteta. A  članica UN je samo193. Razložno je, dakle,  da je najvažnija svjetska politička organizacija zajednica suverenih država, odnosno nacija ravnopravnih i jednakih građana, a politički posebno.

Nije dakle riječ tek o pukom vokabularu, već bitnoj diferenciji kojom se politika i ekspanzionistička ideologija, otvorenih ili prikrivenih pretenzija na teritorije drugih država, i tako drže stalno otvorenim. Rat u BiH je bio početak, Ukrajina je to danas. Države koje još uvijek nisu potpisale sporazum o granicama sa BiH, to bjelodano i vidljivo pokazuju.

Smutnje koje postoje oko narodnog, etničkog identiteta i slobodne nacije ravnopravnih građana, putokaz je za jasan cilj  i istrajnost u očuvanju pozicije BiH u Ujedinjenim nacijama i transformacije političkog uređenja po mjerilima savremene civilizacije. Konačno je došlo vrijeme za odbacivanje plemenskog uređenja i integraciju u modernu demokraciju kao garanta mira, stabilnosti u BiH i ovom dijelu svijeta.