Boris Mijatović: Mir u BiH ugrožavaju etnonacionalističke stranke zbog interesa pojedinaca

Razgovarao: Ernad Metaj

Jedan od aktivnih kreatora Rezolucije o BiH koju bi trebao razmatrati njemački Bundestag je član Zelenih, Boris Mijatović. On je jedan od velikih protivnika nacionalizma, zagovornik je sankcija onima koji krše ustavni poredak BiH, a posebno političarima koji se dovode u vezu s kriminalom i korupcijom. Podržao je rad CIK-a i dao podršku Deklaraciji o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO koju su izradili domaći i međunarodni intelektualci. U kratkom razgovoru za Patriju i dalje osuđuje etnonacionalističku politiku u BiH jer između ostalog nisu pokazale iskrenu namjeru da zemlju povedu putem integracija u EU.

Da li je realno očekivati da Bundestag usvoji rezoluciju o BiH i šta bi joj bio cilj?

Nova njemačka koalicija je u koalicionom ugovoru definisala jasnu poruku da „podrži pokušaje da se u Bosni i Hercegovini održi mir, zasnovan na teritorijalnom integritetu zemlje i da se prevaziđu etničke podjele.“ Cilj našeg prijedloga je da se ova politička izjava proširi u našem koalicionom ugovoru kako bi postavili novi okvir za njemačku vanjsku politiku prema BiH.

U BiH se moglo čuti da je Josip Juratović protiv Rezolucije, jeste li razgovarali s njim?

Uradili smo još jedan krug unutarstranačkih razgovora kako bismo finalizirali naš rad. Koalicija u Njemačkoj se suštinski slaže, podržavamo i jačamo integritet i stabilnost Bosne i Hercegovine, oštro osuđujemo etnonacionalističku politiku i nastavljamo podržavati put zemlje ka EU. 

Ima li visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt snagu i podršku da iskoristi bonske ovlasti i treba li ih iskoristiti?

Ured visokog predstavnika i gospodin Christian Schmidt dužni su djelovati ako se prekrši Dejtonski mirovni sporazum. Schmidt ima međunarodnu podršku da djeluje sa takozvanim Bonskim ovlastima ako to situacija zahtijeva.

Smatrate li da su sankcije za političare u BiH dio konačnog rješenja?

Lične sankcije su odgovor na kontinuirano kršenje međunarodnih ugovora, ili na kriminalne aktivnosti pojedinaca na vodećim političkim pozicijama.

U EU postoje različiti pogledi na princip konstitutivnosti naroda, treba li ga zadržati i da li je realno očekivati podršku za budućnost građanske BiH?

Sve zemlje u svijetu imaju nekoliko kulturnih identiteta i grupa u svojim zemljama i još uvijek su u mogućnosti da žive zajedno u miru, demokratiji i da garantuju ličnu sigurnost pojedincima. Širom Evrope imamo regionalne debate, u Kataloniji, Sjevernoj Irskoj, Korzici, Belgiji, itd. Za EU je važno da se ova pitanja rješavaju mirnim putem. Mir je osnovna zajednička vrijednost koju dijeli i većina ljudi u Bosni i Hercegovini. Iz tog razloga, naš prijedlog osuđuje etnonacionalističku politiku koju sprovode sve tri vodeće stranke jer dovode mir u opasnost za profit pojedinca ili po cijenu dobrobiti države.

Presude Evropskog suda za ljudska prava nisu provedene u BiH, zašto i da li je dio EU spreman zažmiriti na takvu situaciju?

Provođenje novog ustava izazov je za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Presude Evropskog suda za ljudska prava će se poštovati i izvršavati u okviru sveobuhvatnog ustavnog napretka. Postoje građanski pokreti koji žele da prevaziđu podjele unutar zemlje. Vrijedi ih navesti i ne treba ih isključiti.

Srbija se nameće kao lider na Balkanu, da li je to realno i da li je moguće dok kao Njemačka ne prihvate dio svoje odgovornosti za protekle ratove?

Suočavanje s prošlošću je razumna i najvažnija tema u cijeloj Evropi. Za Bosnu i Hercegovinu, rat iz devedesetih još uvijek treba prostora za sjećanje na žrtve i za opomenu svih novih generacija na okrutnosti oružanih sukoba. To je ono što Evropska unija radi: sprječavanje oružanih sukoba na našem kontinentu.

EU je prevarila Sjevernu Makedoniju, zašto bi ostatak Balkana vjerovao u evropsku budućnost?

Proširenje Evropske unije je proces sa mnogo partnera. Lično, aktivno radim na postizanju statusa kandidata za sve zemlje u regionu. Sjeverna Makedonija i Albanija su ispunile svoje reforme, tako da je sljedeći korak pred nama. Za Bosnu i Hercegovinu, moram priznati da mi nedostaju slični politički koraci vladajućih stranaka da aktivno krenu na putu ka EU. Volio bih da imam više partnera u Bosni i Hercegovini koji snažno žele ići ovim putem – čak i ako je to izazovno.