PREKID IZBORNOG PROCESA U STOCU Kaplan i drugi: Odluka suda mora biti u funkciji vladavine prava

(Patria) - Na Kantonalnom sudu u Mostaru danas je održana sjednica Sudskog vijeća po žalbi Salmira Kaplana, Ahmeta Ljubovića i Demira Mahmutćehajića koji su 17. marta 2020. godine osuđeni na zatvorske i novčane kazne zbog prekida izbornog procesa u Stocu na lokalnim izborima 2016. godine.

Općinski sud u Čapljini u prvostepenoj presudi Salmiru Kaplanu izrekao je kaznu zatvora od dvije godine, Demiru Mahmutćehajiću godinu i četiri mjeseca, a Ahmetu Ljuboviću deset mjeseci.

Izrečene su i novčane kazne i to Kaplanu 1.500 KM, koliko i Mahmutćehajiću, a Ljuboviću 1.000 KM. Sudsko vijeće čine predsjednik Darko Zovko, izvjestilac Elvis Sulatnić, i sutkinja Nada Hamović Kovačević. 

Prvo je žalbu obrazložio tužilac Tužilaštva HNK Spomenko Jukić koji je kazao da su žalbu podnijeli zbog odluke o izrečenoj kazni.

"Odluka o kazni nije adekvatna i smatramo da su inicijatori i tražimo strožiju sankciju", kazao je Jukić.

U žalbi koju je vijeću iznio advokat Alen Nakić navode se bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakona, a zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o krivičnopravnim sankcijama i imovinskopravnom zahtjevu zatraženo je da Kantonalni sud u Mostaru presudu preinači na način da optužene oslobodi od optužbe obzirom da nije dokazano da su optuženi počinili krivična djela za koja su oglašeni krivim pobijanom presudom ili da je ukine ili u slučaju odbijanja žalbenih prijedloga da je sud preinači u dijelu odluke o kazni i optuženima utvrdi blaže krivične sankcije za pojedina krivična djela i kao jedinstvenu krivičnu sankciju izrekne blažu krivičnu sankciju, odnosno, a za slučaj da ne prihvati prethodni procesni prijedlog predlaže se da im utvrdi pojedinačne kazne zatvora za pojedina krivična djela u kraćem vremenskom trajanju od onog u kojem su im izrečena pobijanom presudom, te posljedično tome kao jedinstvenu kaznu zatvora, izrekne im kaznu zatvora u kraćem trajanju od onog iz pobijane presude.

Advokat je naveo da iz pobijane presude nije jasno o kakvim se izborima radilo, od koga raspisanim i za koje institucije u Federaciji BiH su isti raspisani, pa da bi bio ostvaren temeljni zakonski uvjet da bi radnjama počinjenim na takvim izborima uz nastupanje posljedica koje zakon definira kao objektivni uvjet inkriminacije, krivično djelo iz člana 199. KZ FBiH, uopće moglo biti i počinjeno, označenim faktičkim radnjama, uz nastupanje posljedica koje su navedene u označenim tačkama izreke pobijane presude.

"U presudi se navodi “izbori za lokalnu vlast”, a odluka Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora 2016. godine apsolutno ne poznaje termin i pravnu kategoriju „izbori za lokalnu vlast". Kako izreka pobijane presude, apsolutno ne sadrži navode iz kojih bi bilo razvidno o kakvim, od koga raspisanim i za koju od institucija u Federaciji raspisanim izborima se radi, to je nedvojbeno da je izreka presude apsolutno nerazumljiva i da je time počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k.) ZKP FBiH", naveo je Nakić.

Nadalje, optuženima je izrečena presuda iako iz opisa radnji optuženih pod tačkama 1. i 2. izreke pobijane presude je potpuno razvidno da iste, ni po jednom od optuženih (koji se oglašavaju krivim za to krivično djelo), nisu poduzete prilikom radnje glasanja kako to predviđa niti je krivično djelo moglo biti počinjeno u prostorijama Općinskog izbornog povjerenstva, u kojima se uopće nije moglo vršiti glasanje.

Također je u presudi ostalo nejasno koji izborni materijal i tehničku opremu su optuženi uništili i oštetili jer ne sadrži činjenični opis, nego se u izreci pobijane presude navodi samo pravni opis djela, odnosno parafraziraju obilježja krivičnog djela iz člana 199. Krivičnog zakona FBiH kao što su uništili i oštetili.

“Da bi izreka bila razumljiva u ovom dijelu u istoj je moralo biti navedeno o kojim ispravama o izboru se radi, na koji način su te isprave o izboru uništene i oštećene, te u kojem broju, a posebno na koji način su zvučnici, telefon i printeri privatno vlasništvo nekog fizičkog lica bili predmeti koji su služili u izbornom procesu i na koji način”, navodi se u žalbi.

Također u pobijanoj presudi ostalo je nejasno na čemu se zasniva saizvršilaštvo trojice optuženih, da li se navodno sapočinilaštvo zasniva na prethodnom dogovoru, da li se sastoji u podjeli rada i uloga među optuženima ili na drugi način tj. poduzimanjem radnji kojima se na odlučujući način doprinosi radnji izvršenja predmetnog krivičnog djela Uništenje izbornih isprava iz člana 199. KZ FBiH, Sprječavanje službene osobe u obavljanju službene radnje iz člana 358. stav 2. u vezi stava 1. KZ FBiH, Oštećenje tuđe stvari iz člana 293. stav 1. KZ FBiH u vezi sa članom 31. KZ FBiH, članom 54. FBiH i članom 55. KZ FBiH 12. Presuda je u tom dijelu nejasna te odbrana ukazuje na bitne povrede odredaba krivičnog postupka.

"Ja imam veliku odgovornost prema ovim ljudima. Ja sam uvjeren da će se sud pridržavati dosljedne primjene vladavine prava i ničeg drugog i da neće dopustiti da se optužnica proširuje. Tužilac danas stavlja na teret ono što im nije stavio u optužnicu i traži pooštravanje kazni. Optužnim aktom nije stavljeno na teret da su oni organizatori nereda tokom izbornog procesa. Ovo je samo jedan pritisak na vas", kazao je Nakić 

Odbrana podsjeća sud da su Kaplan, Mahmutćehajić i Ljubović oglašeni krivima rješenjima CIK BiH koja je vodila upravni postupak te da vođenje novog postupka krši princip ne bis in idem (zabrana ponavljanja postupka i dvostrukog kažnjavanja).

„To tim prije što postupak koji je proveden kod CIK BiH, neovisno što je vođen po pravilima upravnog postupka, ima karakter kaznenog postupka u skladu sa stajalištima koja Evropski sud za ljudska prava iznosi u presudi u predmetu Engel i drugi protiv Holandije. Kako je ESLJP izričito naveo, zabrana vođenja dvostrukog postupka je primjenjiva i onda kada je prethodni postupak bio upravni postupak a kasniji postupak krivični postupak ukoliko su oba postupka vođena na osnovu istih ili suštinski istih činjenica“, navodi se.

Nakić je u tom kontekstu podsjetio na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu Milan Balaban koju je danas priložio uz žalbu.

CIK je novčano kaznio optužene što se ima smatrati i krivičnim sankcijom prema članu 6. Evropske konvencije.

Također odbrana je u žalbi istakla da se u obrazloženju pobijane presude, Sud pozvao na iskaze saslušanih svjedoka optužbe i onda bez iznošenja pojedinačnih sadržaja njihovih navoda izveo zaključke da iz njih proizilazi, da je optuženi Salmir Kaplan (isto tako i ostali optuženi) učinio radnje koje predstavljaju obilježja krivičnih djela za koja je oglašen krivim.

„Međutim, prvostepeni sud je morao u smislu člana 296. stav 1. ZKP FBiH savjesno ocijeniti svaki dokaz i to ne samo optužbe, već i odbrane (posebno iskazi svjedoka) pojedinačno i u međusobnoj vezi, pa tek onda nakon ocjene njihove vjerodostojnosti izvesti zaključak da li je neka činjenica dokazana ili nedokazana i to pismeno obrazložiti. Izostanak potrebne ocjene vjerodostojnosti iskaza svjedoka prije svega se odnosi na iskaze svjedoka optužbe Ivana Perića, Jelena Perić i Melihe Kapor za koje je prvostepeni sud samo naveo da im je “u cijelosti poklonio vjeru”.

Zatim, izostanak ove ocjene odnosi se i na iskaze svjedoka Jelene Perić, Nikole Perića, Svetolika Solde koji su se u ovom dijelu izjasnili na druge okolnosti i za koje je sud paušalno naveo da su njihovi iskazi “tačni i istiniti pa im je poklonio vjeru”. Iz svega naprijed izloženog proizilazi da je prvostepeni sud umjesto ocjene vjerodostojnosti iskaza naprijed pomenutih svjedoka optužbe i vještaka dr. Davorina Kozomore proizvoljno i arbitrarno navodio da im je “poklonio vjeru”, iako je to u suprotnosti sa našim procesnim zakonom. Ovo zbog toga jer je potpuno nevažno šta Sud vjeruje, jer je ocjenu vjerodostojnosti iskaza tih svjedoka i navoda vještaka trebalo zasnovati na određenim utvrđenjima a ne paušalnim uvjerenjima u njihovu tačnost i da im zbog toga “poklanja vjeru” (što se i ne može pokloniti)", dio je žalbe.

Sud će u zakonskom roku donijeti odluku po žalbama Tužilaštva HNK i odbrana optuženih.

(A. Vrabac)