Posmatrač Schmidt mora raditi svoj posao ili se povući s mjesta visokog predstavnika

Piše: Amra Vrabac

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt voli dugo posmatrati događaje prije nego što da svoje mišljenje ili se odluči na djelovanje. Prema trenutnoj situaciji reklo bi se da Schmidt još uvijek samo posmatra, a za 10 mjeseci koliko je u BiH donio je samo jednu odluku i to suspendovao Zakon o nepokretnostima RS-a i dopunio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom do donošenja zakona u PS BiH.

Iako je pred Vijećem sigurnosti UN-a 11. maja predstavio izvještaj o stanju u BiH i vrlo jasno detektirao probleme i krivce za najtežu situaciju nakon završetka agresije na BiH i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik kao da je ostao zarobljen u vremenu i prostoru.

Njegov posljednji odlazak u Banja Luku koju je nazvao „glavnim gradom“ i šetnja sa mladim gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem koji ne priznaje genocid u Srebrenici i prije ga je sklon negirati, nije dobra poruka. Kada Schmidt govori o pomirenju nije do kraja jasno na šta konkretno misli i ko bi trebao se s kim pomiriti.

U pismu koje je uputio direktoru IGK-a Emiru Ramiću Schmidt prisustvo Saše Cvjetana, osuđenog ratog zločinca na obilježavanju Dana Opštine Srebrenica naziva incidentom, a načelnika Srebrenice Mladena Grujičića koji je bio i predmet pisma IGK-a i ne spominje.

„Želim biti jasan da osuđenim ratnim zločincima ne smije biti mjesta u ovakvim događajima sve dok se nisu obavezali na pomirenje. Čvrsto sam uvjeren da se bolja, sigurnija i prosperitetnija budućnost za građane BiH može graditi samo uz međusobno poštovanje i pomirenje. U svom svojstvu visokog predstavnika, radit ću na tome. Slične situacije u budućnosti treba izbjegavati”.

Schmidt je ovakvim stavom u kontradiktornosti sa izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo njegov prethodnik Valentin Inzko. Zahvaljujući Inzkovim izmjenama došlo je do smanjenja slučajeva negiranja genocida. Nikakvo pomirenje ne može promijeniti činjenicu da postoje osuđeni ratni zločinci niti oni trebaju dolaziti kao takvi na mjesto gdje su činili te zločine i provocirati preživjele žrtve. Toga mora biti svjestan i Schmidt. 

Iako ima podršku većine članica Vijeća za implementaciju mira da učini sve da održi mir i stabilnost u BiH, iz nekog njemu poznatog razloga on to ne radi. Nemušta objašnjenja koja daje na medijske upite nameću logično pitanje šta je njegova stvarna uloga u BiH i čije interese zastupa. Više puta je Schmidt govorio o građanima BiH i njihovoj boljoj i sigurnijoj budućnosti. Pa zašto onda u situaciji kada jedan ili dva čovjeka ugrožavaju pravo građana na demokratske izbore visoki predstavnik ne zaštiti građane.

Umjesto toga on se telefonski konsultuje sa jednim od onih koji izazivaju krizu. Tako je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH javno kazao da je upozorio Schmidta da bi nametanje odluke vezane za budžet bilo katastrofalno. 

U situaciji kada iz RS-a većinski ne priznaju visokog predstavnika nazivaju ga strancem, turistom, oslovljavaju pogrešnim prezimenom što je preuzeo i hrvatski presjednik Zoran Milanović, i uz stavove Čovića i HDZ-a prema visokom predstavniku nameće se pitanje kome Schmidt odgovara za svoj rad i kakav kredibilitet on ime. I još važnije zašto bi se Schmidt konsultovao sa bilo kojim političarem o odlukama koje treba sam donijeti i zaštiti građane. Na taj način sam ruši svoj autoritet ili barem ono što je ostalo od njega.

Schmidt bi stvari trebao postaviti vrlo jednostavno. Rok za osiguranje finansijskih sredstava za CIK je istekao. Vlast nije donijela budžet i ne zna se kada će. Zaustavljeni su procesi javnih nabavki potrebni za održavanje Općih izbora 2. oktobra, sve su glasniji zahtjevi za pomjeranje izbora. Stvara se atmosfera neizvjesnosti sa tendencijom daljnjeg usložnjavanja.

Evidentno je da Schmidt do zasjedanja PIC-a 7. i 8. juna neće donijeti nikakvu odluku. Ali u tom slučaju trebao bi se suzdržati i od izjava kojima se postavlja kao zaštitnik države BiH jer to nije. Zaštitnik ove države su njeni građani, a Schmidt bi trebao biti njihovo pomoćno sredstvo da je sačuvaju demokratskim putem. 

Još neko vrijeme Schmidt će biti posmatrač, a onda će međunarodna zajednica morati donijeti odluku da li je ključ rješenja ili daljnjih problema u BiH koji će nesumnjivo otjerati još više građana i mladih iz ove lijepe zemlje zatrovane nacionalističkim politikama, težnjama za otcjepljenjem, trećim entitetima, poticanjem na mržnju i nažalost sukobe koji nikome ne mogu donijeti dobro.

Ni 30 godina nakon rata BiH i njeni građani nisu se oporavili od trauma, a duh rata jezdi nad našim glavama. Ako to Schmidt ne vidi onda se mora povući i dozvoliti nekome ko zna šta je BiH da joj pomogne.