Dr. Čustović: Čeka li nas kriza u snabdijevanju i proizvodnji hrane

(Patria) - Današnju sesiju Kruga99 posvećena je veoma važnoj temi - Čeka li nas kriza u snabdijevanju i proizvodnji hrane?

Dr Hamid Čustović, profesor emeritus kazao je da sa stanovišta snabdjevenosti i proizvodnje hrane dogodile su se dramatičnee promjene u posljednjem periodu, a naročito od pojave pandemije Covid19 i od invazije Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.

"Od momenta invazije Rusije na Ukrajinu bilo je jasno da će to uticati na proces snabdijevanja hranom i ozbiljan problem gladi na globalnom nivou. Ove dvije zemlje su značajni proizvođači i snabdjevači hrane, a prije svega pšenice, kukuruza, ječma, suncokreta i drugih proizvoda kao što su mineralna đubriva.

Sve svjetske organizacije odmah su upozorile da će rat uzrokovati povećanje cijena hrane, a mnogi ljudi diljem cijelog svijeta neće moći sebi priuštiti dovoljnu količinu ovih proizvoda za svoju
prehranu. Nakon tri mjeseca obistinila su se ova zlokobna predviđanja. Teško je precizno reći koliko sam rat u Ukrajini ima uticaj na krizu proizvodnje i snabdijevanja hranom na globalnom nivou, jer se na ovo nadovezuju i ostali problemi u proizvodnji i snabdijevanju hranom kao što su suše različitog intenziteta u različitim dijelovima Svijeta, ekonomske posljedice pandemije što je uzrokovalo da mnogi ljudi nisu mogli kupiti dovoljnu količine hrane za sebe i svoju porodicu.

Transport roba je bio veoma ograničen. Skok cijena energije i s tim uvezi porast cijena repro materijala i usluga. Prema UN FAO samo od februara do marta cijena hrane se povećala za 12%
što je najveće povećanje cijena hrane za tako kratak period ikada. Alarmantno raste broj ljudi u potrebi za hranom i nesigurnosti u snabdijevanju. Najosjetljivija područja u nedostatku hrane zbog posljedica suše i ratova su Avganistan 65% stanovništva, u zapadnoj Africi oko 27 miliona, a očekuje se da će taj broj rasti čak i do 40 miliona. Veliki humanitarni probemi su prisutni u Somaliji, Keniji i Etiopiji i dr. I prije rata su bili slični problemi, jer bogate zemlje nisu obezbjeđivale dovoljno novca za humanitarne fondove. Kada je Ukrajina u pitanju ta se situacija promijenila. Direktor SZO Tedros Adhanom Ghebreyesus je prozvao Svjetsku zajednicu na jedan otvoren način, da sav novac odlazi za Ukrajinu i to je dobro, ali dio njega bi trebao da ide i Tigray u Etiopiji, Yemen, Avganistan, Siriju također ratna područja u kojima ljudi stradaju i da će Međunarodna zajednica jednako tretirati sve živote.

Čovječanstvo treba produktivno tlo da nahrani skoro 8 milijardi ljudi na planeti Zemlji. U Svijetu skoro 2 milijarde ljudi živi ispod nivoa sigurne dostupnosti dovoljne količine kvalitetne hrane. Svijet
nije na putu da do 2030. godine ostvari SDG cilj nulte gladi. Ako se ovaj trend nastavi oko 10% stanovništva Svijeta 2030. godine biće gladno.

Do 2050. globalna proizvodnja hrane bi se trebala povećati do 50%, kako bi nahranila, kako se očekuje, više od 9 milijardi ljudi. Ali, kako ćemo uopće ispuniti ove rastuće potrebe za hranom kada
se predviđa da će degradacija zemljišta i klimatske promjene zajedno smanjiti prinose usjeva u prosjeku od 10% na globalnom nivou i do 50% u određenim regijama? 

Bosna i Hercegovina općenito ima malo kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta. Na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine prve tri bonitetne kategorije zauzimaju površinu od svega 14,2%. U ruralnim općinama devastacija prostora je prisutna zbog deagrarizacije, pri čemu je napušteni prostor pod uticajem prirodnih procesa koji dovode do potpunog uništavanja agrarnog krajolika koji je uspostavljan stoljećima. Efikasna upotreba i zaštita poljoprivrednog zemljišta jedan je od najvažnijih zadataka svih nivoa vlasti.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, u strukturi ukupnih zasijanih površina (proljetna sjetva), žitarice učestvuju sa 75,8%, industrijsko bilje sa 5,09%, povrće sa 9,3% i krmno bilje sa 8,4%. Ostali usjevi su zastupljeni sa 1,37%.Više od 50% obradivog zemljišta se ne koristi u poljoprivrednoj proizvodnji. Trećina ruralnog prostora je napuštena i prepuštena degradirajućim procesima, posebno u brdsko planinskim područjima.

Poljoprivredna proizvodnja se odvija na malim, usitnjenim zemljišnim posjedima i odlikuje se malim udjelom proizvodnje za tržište. Primjena agrotehničkih mjera je na niskom nivou, farme su
nedovoljno opremljene. Većina obradivog zemljišta se ne navodnjava, nizak je nivo zaštite od vremenskih nepogoda, što rezultira niskim i nestabilnim prinosima.

Bosna i Hercegovina je neto uvoznik poljoprivredno prehrambenih roba. U 2020. godini izvoz poljoprivrednih proizvoda iznosio je 846,40 miliona KM, dok je uvoz poljoprivrednih proizvoda bio
3,01 milijardu KM, te je zabilježen deficit u razmjeni poljoprivrednim proizvodima od 2,16 milijardi KM. U posmatranoj godini u odnosu na 2019. godinu, zabilježen je rast izvoza poljoprivrednih
proizvoda za 3%, pad uvoza za 5%, te pad deficit za 7%. Pokrivenost uvoza izvozom BiH u razmjeni poljoprivrednim proizvodima iznosila je 28,16%. Trgovinski deficit u trgovinskoj razmjeni
poljoprivrednih proizvoda u suštini je odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi Bosne i Hercegovine. 

Cijene poljoprivrednih proizvoda u 2021. godini u odnosu na prosjek cijena iz 2015. godine više su za 26,9 posto, objavila je državna Agencija za statistiku. U 2021. godini u odnosu na cijene iz 2015. godine zabilježen je rast cijena biljne proizvodnje za 37,5 posto i rast cijena stočne proizvodnje za 16,4 posto. Cijene dobara i usluga za tekuću potrošnju u poljoprivrednoj proizvodnji u 2021. godini u odnosu na prosjek cijena iz 2015. godine viši su za 12,1 posto.

Postoji li nada u bolje vrijeme? Nove inicijative otvaraju prostor i daju prilike za velike promjene kada je održivo upravljanje poljoprivredom u pitanju na globalnom nivou. Obnavljanje degradiranih krajolika i ruralnog prostora ima potencijal da postane nova paradigma poslovanja, tzv. ekonomska obnova i zelene ekonomije. Javljaju se novi modeli poslovanja, tehnologija napreduje i svjetske vlade pokazuju političku volju. Ovo je odlična vijest za investitore koji traže prilike za ekonomski rast. Ovo je također dobra vijest za ekonomiju, radna mjesta, sigurnost hrane i planetu Zemlju. Zaštitom, osiguranjem i rehabilitacijom ključnih ekosistema možemo obezbijediti sigurniju budućnost za generacije koje dolaze. 

Da li su vlasti na nivou BiH sposobne da odgovore na ove izazove i krizna stanja koja se sve češće javljaju, kao što jr pandemija, regionalni rat u Ukraini ili prirodne katastrofe, suše, poplave, požari i sl. Očigledno jeda nisu. Već decenijama se vrtimo u krugu na nivou koji ne obezbjeđuje napredak i sigurnost stanovništva u snabdjevenosti sa dovoljnom količinom osnovnih prehrambenih proizvoda. To pokazuje smanjenje učešća poljoprivrede u BDP sa 9%, 2000 g. na 6,08% 2020 g. Zaposlenost u sektoru poljoprivrede 2006 g. Bila je 20,6%, dok je 2020 bila 12%.
Budžetska sredstva za podsticaj više služe za održavanje socijalnog mira nego što unapređuju proizvodnju i podižu je na veći nivo. Netransparentnim trošenjem ovih sredstava omogućuje
vladajućim strankama da ostvare svoje partikularne interese kod svog glasačkog tijela, dok se opšti interesi i uključivanje u savremene tokove proizvodnje zanemaruju. BiH svakako ima solidan
potencijal za takav pristup, ali nedostaje vizija adaptacija i prilagođavanja promjenama.

Te prilike je moguće ostvariti u sigurnom okruženju, bez stalnih napetosti od remećenja mira, integrisanom tržištu i razvoju političkog sistema efikasne i funkcionalne države. Formiranje
Ministarstva poljoprivrede na državnom nivou bilo bi izraz ali i snažan podsticaj dinamiziranja inicijativa i uspješnih biznisa u proizvodnji hrane u BiH", naveo je dr. Čustović.