Djeca Mostara posadila 'drvo prijateljstva'

SARAJEVO, (Patria) - Klara Vrbić iz Mostara, učenica četvrtog razreda Osnovne škole Ivan Gundulić na zapadnoj strani grada, gdje većinski živi hrvatsko stanovništvo, posadila je sa svojim vršnjacima drvo prijateljstva u dvorištu škole na istočnoj strani grada, za koji se 27 godina nakon rata može kazati da je podijeljen.

Za Klaru je ovo iskustvo bilo dragocjeno.

"Imam mnogo dobrih ljudi i prijateljica mojih koje sam stekla zahvaljujući ovom projektu", kazala je Klara Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Njena vršnjakinja, 12-godišnja, Ema Vejzović iz istočnog Mostara ide u Četvrtu osnovnu školu u čijem dvorištu je posađeno drvo prijateljstva.

Druženje s drugarima s druge strane, kaže, pomoglo joj je da upozna svačija iskustva.

"Mnogo sam dobrih prijatelja stekla kroz ovaj projekat i bilo mi je jako drago učestvovati. Veću puno šansu pruža da djeca steknu mnogo više prijatelja", rekla je za RSE.

Sadnju drveta prijateljstva realizirale su dvije škole, jedne koja nastavu izvodi na hrvstakom jeziku, i druge na bosanskom jeziku iz različitih dijelova grada.

Drvo prijateljstva posađeno je 3. juna, kroz zajednički projekat tzv. integrativnog obrazovanja, u kojem su, u organizaciji nevladine organizacije koja potiče iz Norveške, Nansen dijalog centar (NDC) Mostar - u dvorištu Četvrte osnovne škole u Mostaru, nakon što je prošle godine takvo drvo posađeno ispred Osnovne škole Ivana Gundulića.

Projekt menadžer Nansen dijalog centra (NDC) Mostar Vernes Voloder, izjavio je kako se kroz provođenje projekata već godinama zalažu za uvođenje različitih vrijednosti u obrazovni sistem u BiH.

"Mislimo da tri obrazovna sistema koja su nastala kao rezultat ratnih djelovanja ne doprinose procesu izgradnje mira u post-konfliktnoj Bosni i Hercegovini", rekao je Voloder.

Škole u BiH rade prema programu na srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku.

On je istakao da je posljedica podjele u obrazovanju u BiH i Mostaru činjenica da se djeca ne poznaju, da nastavnici s vremena na vrijeme organiziraju zajedničke aktivnosti, ali da se povremeno događa ulično nasilje, dok je prisutan visok stepen nerazumijevanja i netolerancije.

"Ono što mi želimo uraditi jeste da upravo realizacijom ovih zajedničkih obrazovnih programa gradimo mostove između svih osnovnih škola u Gradu Mostaru, ali i šire", rekao je Voloder.

Iz NDC-a Mostar je saopćeno i kako je u projektu, koji je obuhvatio i sadnju "drveta prijateljstva", u protekloj školskoj godini, učestvovalo više od 40 osnovaca iz navedene dvije osnovne škole, sudjelujući u "sistemskim, strukturnim, aktivnostima", a ne u jednoj, "instant radionici".

Ravnateljica Osnovne škole Ivana Gundulića Mostar Marija Jurčić izjavila je za RSE kako učešćem u ovakvim projektima žele postići da na ovim prostorima više nikada ne bude koncentracionih logora i ratova.

"Pokušavamo svi skupa izgraditi kvalitetno obrazovanje, zasnovano na vrijednostima mira, uvažavanja različitosti, tolerancije. Nekada me žalosti činjenica da i 30 godina nakon rata i dalje govorimo o miru, uvažavanju različitosti, što bi se sve trebalo i podrazumijevati", naglasila je Jurčić.

Direktorica Četvrte osnovne škole Mostar Seada Kuštrić izjavila je za RSE da već godinama postoji saradnja između te i OŠ Ivana Gundulića.

"Mi, jednostavno, smo partneri, saradnici, razmjenjujemo ideje, razgovaramo sa djecom o bogatstvu različitosti, ali i o vrijednostima svog identiteta. Znači, nešto što bismo voljeli da vidimo i u našem gradu, državi. U svakom slučaju, kako bi se trebali ponašati tinejdžeri, osnovci, u 21. vijeku", kazala je Kuštrić.

Dvanaest ministarstava obrazovanja
U Mostaru, najvećem gradu na jugu BiH, zvanično postoje 24 osnovne i 19 srednjih škola.

Škole su uglavnom odvojene, nalaze se ili u istočnom ili u zapadnom dijelu grada. Škole u istočnom dijelu Mostara izvode nastavu po planu i programu entiteta Federacija BiH, na bosanskom jeziku, dok škole u zapadnom dijelu grada rade po hrvatskom planu i programu i na hrvatskom jeziku.

U BiH obrazovanje je podijeljeno između različitih nivoa vlasti. Na nivou države ne postoji ministarstvo obrazovanja.

U entitetu Republika Srpska, za tu oblast nadležno je Ministarstvo prosvjete i kulture.

U entitetu Federacija BiH, federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke ima više savjetodavnu i ulogu koordinacije, dok je ključna nadležnost u rukama ministarstava obrazovanja svakog od deset kantona u Federaciji BiH. Svoje propise o obrazovanju ima i Distrikt Brčko.

U Federaciji BiH prisutan je i fenomen tzv. dvije škole pod jednim krovom, odnosno situacija u kojoj te škole formalno imaju ujedinjenu upravu, ali se nastava odvija odvojeno na bosanskom i hrvatskom jeziku.

Prema ranijem izvještaju Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), fenomen "dvije škole pod jednim krovom" prisutan je u tri kantona - Hercegovačko-neretvanskom (HNK), Srednjobosanskom (SBK), te Zeničko-dobojskom (ZDK), u ukupno 56 obrazovnih institucija, i to u njih 36 u SBK, 16 u HNK, te 4 u ZDK.

U tim školama, učenici Bošnjaci i Hrvati uče po različitim programima, dok đaci Srbi biraju između bosanskog ili hrvatskog nastavnog plana.

Da li bi se susretali bez međunarodnih projekata?

Projekt menadžer NDC-a Mostar Vernes Voloder naglasio je značaj provođenja projekata poput onog u sklopu kojeg je posađeno drvo prijateljstva, među školama koje rade po različitim nacionalnim nastavnim planovima i programima.

"Mislimo da upravo ovaj vid aktivnosti doprinosi promociji tolerancije, mirnog razrješenja konflikta, uvažavanja drugog i drugačijeg, i svih ovih vrijednosti koje mi, zaista moram reći, očajnički trebamo, ako želimo da vidimo BiH kao održivu, stabilnu, zemlju koja prati – moramo tako reći - evropske vrijednosti", kazao je Voloder za RSE.

On je dodao da projektne, kao vannastavne aktivnosti, prate redovan obrazovni proces.

"Mogli ste primijetiti da zaista djeci, ali i školama, treba ovakva vrsta neformalne edukacije, gdje će se upoznavati, gdje će širiti svoje horizonte i na taj način doprinositi izgradnji mira u Mostaru, ali i šire", istakao je Voloder.