Razgovarao: Ernad Metaj
Miro Lazović, predsjedavajući Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u BiH, koja okuplja više od 40 potpisnika iz reda nevladinih organizacija, akademske zajednice i političkih organizacija obratio se na sjednici Vijeća za provedbu mira u zgradi OHR-a. S obzirom da se ovom Deklaracijom zagovara građanski koncept BiH s Lazovićem smo razgovarali o tome koliko je ta ideja prihvatljiva međunarodnoj zajednici.
Patria: Gospodine Lazoviću da li Vas je iznenadio poziv na sjednicu PIC-a i da li on znači da su međunarodne institucije spremne više slušati glasove civilnog društva?
Iskreno, poziv me nije iznenadio. Mi smo dva puta o našem viđenju promjena Ustava BiH razgovarali sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom koji je za ovo pitanje odvojio dosta vremena. Tada je nagovijestio da ćemo razgovore nastaviti, a sjednica PIC-a je nekako logičan nastavak. Osim toga potpisnik ove deklaracije je i bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz Schilling koji je zahvaljujući svojim brojnim i uticajnim kontaktima osigurao da se kompetentni ljudi u EU i šire počnu zanimati za ovo pitanje.
Patria: Da li to znači da građanska BiH nije utopija i da su SAD i EU shvatile kako princip konstitutivnosti naroda predstavlja problem za budućnost BiH?
Ja zaista mislim da nema drugog izbora osim puta da BiH postane država koja garantuje puna ljudska prava, a to nije ništa drugo osim uspostava modela građanske države. To ne znači a priori da se ne poštuju kolektivna prava, ili ako hoćete prava naroda, jer jedno s drugim nije i ne treba da bude u sukobu. Za bolji život svih građana neophodno je osigurati funkcionalnu državu, a mi to 30 godina nakon Dejtona nismo uspjeli učiniti u punoj mjeri. Ja sam zagovornik principa po kojem se kroz Ustav prepoznaju građanska i kolektivna prava. Takva rješenja postoje i mi smo ih imali na ovim prostorima. U tom smislu smatram da bi bilo važno vratiti rješenja iz Republike BiH u kojoj su prije rata građanima bila zagarantovana sva prava, ali su predstavnici svih naroda morali biti zastupljeni u svim institucijama s pravom da odlučuju o ključnim stvarima od interesa za neki kolektivitet.
Patria: Christian Schmidt dolazi iz Njemačke, u Bundestagu se očekuje usvajanje rezolucije o BiH da li je to ustvari ključno da se uz jasno opredjeljenje Velike Britanije krenulo u pravcu koji zagovara ograničavanje blokada koje omogućava sadašnji koncept konstitutivnosti?
Promjene u Bundestagu jesu u značajnoj mjeri ubrzale stvari. Mi smo imali razgovore sa zastupnicima Adisom Ahmetovićem i Borisom Mijatovićem koji su prihvatili našu Deklaraciju i moram reći da se značajan dio onoga što se njome zagovara nalazi u rezoluciji koju su pripremali sa drugim predstavnicima Bundestaga. Meni je važno da sam lično razgovarao i sa potpredsjednikom narodnjačke grupacije u Njemačkoj koji je prihvatio naša razmišljanja u smislu neophodnih promjena.
Patria: Da li je šef Delegacije EU protivnik ovog modela?
Sa gospodinom Sattlerom smo imali razgovor u jednom širem formatu. Pokazao je veliki interes za našu Deklaraciju i ne mislim da ga možemo nazvati protivnikom. On dolazi iz prijateljske zemlje koja nije zagovornik etničkih podjela i to je razlog više da vjerujemo kako imamo kvalitetnog sagovornika.
Patria: Mediji često prozivaju Sattlera kao proruskog igrača, da li je ono što radi u suprotnosti s tim što govorite?
Ja zbog mnogo obaveza ne pratim šta sve radi gospodin Sattler, ali ne vjerujem da u njemu imamo prepreku.
Patria: Koliko je realan i opravdan strah koji prije svega podgrijavaju Milorad Dodik i Dragan Čović da se iza građanske BiH krije ideja unitarne BiH u kojoj bi Bošnjaci željeli dominirati, a nije tajna da u jednom dijelu bošnjačke politike postoji takva želja?
Protivnici građanske BiH bježe od te ideje i žele je kompromitirati navodnim unitarističkim težnjama Bošnjaka. To su gluposti. BiH ne može nikada biti unitarna država u tom smislu. To mora biti zajednička država građana i naroda a postojeće razlike i nedoumice se mogu premašiti novim teritorijalnim preustrojem.
Patria: Mislite da su EU i SAD spremne za tu priču?
Ja sam više puta podsjećao predstavnike međunarodne zajednice na rezoluciju Vijeća Evrope iz 2006. godine kojom je ukazano na potrebu izmjene ustava i teritorijalnog ustroja BiH. EU je davno shvatila da sadašnji ustav onemogućava BiH da se razvije u napredno demokratsko društvo. Kao političar iz sankcija koje su uvedene predsjednicima oba entiteta Željki Cvijanović i Marinku Čavari mogu to iščitati kao odgovarajuću podlogu da se krene u pravcu izmjene teritorijalnog ustroja. Iz razloga za uvođenje sankcija jasno se vidi da međunarodna zajednica entitete prepoznaje kao sredstvo opstrukcije za normalno funkcionisanje države.
Patria: O kakvom teritorijalnom ustroju govorite?
Nema nigdje konkretnog prijedloga, ali jasno je da SAD i EU moraju podržati i pronaći nova rješenja koja neće biti diskriminirajuća za bilo kojeg čovjeka u BiH. Naša i njihova obaveza je da u buduća rješenja ugradimo sve presude Evropskog suda za ljudska prava. Osim toga teritorijalni ustroj mora osigurati funkcionisanje svih organa i nivoa vlasti.
Patria: Sankcije, susret Escobara sa predstavnicima sarajevske trojke, da li to znači da etničke politike moraju otići sa scene, pa i SDA?
Etničke politike jesu problem, s tim da ja nikada ne mogu u istu ravan staviti SDA sa HDZ-om SNSD-om koji otvoreno rade protiv BiH. Problem SDA je što osim verbalno nije pokazala mnogo praktične spremnosti da se podrži ideja građanske BiH. Na sjednici PIC-a se puno govorilo o obrazovanju, o modelu dvije škole pod jednim krovom koji je diskriminirajući. Nikada još nisam vidio istinsku spremnost SDA da se do kraja suprotstavi ovoj anticivilizacijskoj tekovini. Osim toga u naš obrazovni sistem su u velikoj mjeri inkorporirani nastavni planovi Srbije i Hrvatske, a SDA se tome baš i ne protivi. Kada pokažu stvarnu spremnost da se suprotstave ovim i drugim oblicima diskriminacije onda mogu govoriti da imaju kapacitet za transformaciju u građanski orijentiranu stranku. Etničke politike zato jesu problem BiH i trebaju biti pobijeđene, hoće li to biti trojka, ili neko drugi ne znam, ali mora se stvoriti front koji je spreman na novi društveni poredak.