Predsjednik Ustavnog suda BiH lobira da se preko apelacije Krišto obori Sud BiH

SARAJEVO, (Patria) - Međunarodna sutkinja Hene Keller mogla bi odigrati presudnu ulogu u Ustavnom sudu BiH prilikom odlučivanja o apelaciji Borjane Krišto koja se odnosi na ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o Sudu BiH, saznaje Istraga.

“Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić nastoji da do isteka mandata u avgustu ove godine Ustavni sud BiH prihvati apelaciju Borjane Krišto čime će se zapravo srušiti apelaciona nadležnost Suda BiH”, ističe izvor Istrage iz Ustavnog suda BiH.

No, tu postoje brojni problemi. Dvoje domaćih sudija Ustavnog suda BiH, Mirsad Ćeman i Seada Palavrić moraju se izuzeti iz odlučivanja, jer su, u momentu kada je Paralementarna skupština BiH izglasala Zakon o Sudu BiH, bili članovi Predstavničkog doma. Osim toga, četvero sudija, Mato Tadić, Valerija Galić, Zlatko Knežević i Miodrag Simović stava su da treba djelimično prihvatiti apelaciju Borjane Krišto. No, njihovi glasovi su nedovoljni, jer je za odluku potrebno pet glasova. S druge strane, troje međunarodnih sudija načelno je bilo da se odbaci apelacija HDZ-ove zastupnice. S obzirom na to da dvoje bošnjačkih sudija ne može odlučivati, nema dovoljno glasova ni za odbacivanje apelacije u potpunosti.

“Ustavni sud BiH, faktički, nije mogao donijeti odluku, jer je potrebno pet glasova. Zbog toga je sutkinja Hene Keller predložila da se o svemu odlučuje na narednoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda”, objašnjava naš sagovornik.

A naredna sjednica Ustavnog suda BiH će biti održana u Brčkom. I to na prijedlog predsjednika Ustavnog suda BiH Mate Tadića. Plan Mate Tadića je da ubijedi jedno od međunarodnih sudaca da djelimično prihvate apelaciju Borjane Krišto.

“Sutinja Hene Keller je najbliža tome da podrži odluku o djelimičnom prihvatanju apelacije”, tvrdi izvor Istrage.

Mato Tadić nema baš mnogo vremena. U avgustu prestaje njegov mandat u Ustavnom sudu BiH. Za prihvatanje apelacije Borjane Krišto ostaje mu još julska plenarna sjednica koja će biti održana u Brčkom. Stoga on insistira da Ustavni sud BiH na sjednici u Brčkom proglasi poedine odredbe Zakona o Sudu BiH – neustavnim. A evo o čemu se radi.

Članica Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto uputila je krajem decembra 2020 godine apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom traži ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH. Krišto traži od Ustavnog suda ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH.

“Poštovani, sukladno Ustavu BiH, članak VI.3.a) Ustava BiH, dostavljam Vam Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH i to odredbe članka 9. stavak (1), članka 10. stavak (4), i članka 11 stavak (1), točka b)”, navedeno je u dopisu Borjane Krišto dostavljenom Ustavnom sudu BiH 17. decembra 2020. godine.

Članom 9. Zakona o Sudu BiH propisana je apelaciona nadležnost.

“Sud je nadležan da odlučuje po: a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje ovog suda; b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje ovog suda; c) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, osim zahtjeva za ponavljanje postupka”, piše u članu 9. čiju ustavnost Borjana Krišto osporava.

U obrazloženju njenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti piše da odredbe Zakona o Sudu BiH nisu u skladu s Ustavom BiH, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Tim odredbama je, naime, propisano dvostepeno odlučivanje u svim predmetima. Borjana Krišto smatra da Sud BiH ne može odlučivati i po žalbama, jer predsjednik Suda ima zakonsko pravo da sudije raspoređuje u odjeljenje koje on želi.

“Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Sudom BiH imaju pravo žalbe na odluke koje donese odjeljenje Suda BiH i time je djelomično ispunjen princip dvostupnosti, ali nemaju pravo da o njihovim žalbama odlučuje viši sud već samo jedno odjeljenje istoga suda. Da bi se u potpunosti zadovoljio princip dvostupnosti, Apelaciono odjeljenje bi se trebalo organizirati kao poseban viši sud”, obrazložila je Krišto.

No, upravo tu i nastaje problem. Za uspostavljanje višeg suda nužno je usvajanje novog zakona u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. To, međutim, u ovom trenutku nije realno očekivati. Stoga, ako bi Ustavni sud BiH prihvatio zahtjev Borjane Krišto te osporio odredbe Zakona o Sudu BiH, koje bi, po proceduri, u roku od šest mjeseci morale biti i izbrisane, ne bi postojao nijedan sud na državnom nivou koji bi mogao donositi pravosnažne presude u svim krivičnim i drugim predmetima.

“U Ustavnom sudu BiH se sada razmatra opcija da se djelimično prihvati apelacija Borjane Krišto, ali da odredbe Zakona ne budu izbrisane, odnosno da ostanu na snazi sve dok ne budu usvojene nove odredbe Zakona o Sudu BiH”, ističe naš izvor.

Ukoliko, pak, ne bude “odložena” primjena odluke Ustavnog suda BiH, to će značiti obezglavljivanje državnog pravosuđa, jer bi time bili udroženi svi krivični i parnični postupci, ali i izborne žalbe.