Shvatili smo, Konaković je uz HDZ, ali šta 'sedmorka' misli, posebno Bećirović?

Piše: A. Čorbo-Zećo

“Prije nego je propao prijedlog izmjene Izbornog zakona Elmedin Konaković i njegova stranka su već dobrano bili na hrvatskoj strani. Davao je dualne izjave, nije se dao, SDA ga je dosta reketirala, kao i Komšićeva Demokratska fronta, ali nije on išao okolo i svađao se, nego je to bila ova vertikala, pa i iz ovog zloglasnog Brisela”, kazao je politolog i komentator HRT-a Aleksandar Musić.

Svi raniji tekstovi u jeku pregovora oko Izbornog zakona stali su u ovu rečenicu, a koja se tiče Konakovića i njegovog djelovanja. To što je sve kritičare njegove politike nazivao režimskim novinarima, botovima i kakvim sve ne nadimcima bio je odraz Konakovićeve želje za odbranom! Gostovanja na HDT-u nisu mu pomogla.

Sve su maske pale još odavno, i to od onog trenutka kada su ga međunarodni faktori pozivali na sastanke i prije nego će njegova stranka NIP postati parlamentarna na državnom nivou (prije prelaska Denisa Zvizdića iz SDA u NIP Konaković nije imao niti jednog zastupnika u Parlamentu BiH). Tu su se javile prve sumnje. Zbog čega participira u razgovorima, dok se lideri drugih stranaka koje jesu parlamentarne poput Nezavisnog bloka ili PDA zaobilaze u širokom luku. O Demokratskoj fronti tek da se ne govori!

Faktički sve je bilo spremno da BiH šaptom padne. Ko je bio spreman na izdaju jasnije je, jer su svi precizno zauzeli stajališta.

"U duhu svih procesa, historije Bosne i Hercegovine, ja mislim nije fer da ljudima biramo hrvatskog člana Predsjedništva", kazao je Elmedin Konaković nešto kasnije, u jeku pregovora, a tek u Neumu šokirao je ostale lidere stranka bosanske orijentacije.

Njegov stav oko ovlasti domova naroda također je još jedan dokaz da on sanja građansku zemlju, ali da bi takva ideja prema njemu i trebala ostati u snovima, jer njegova djela upravo to govore.

Koliko je takav stav opasan valja iščitati i iz prijedloga Vesne Pusić, bivše ministrice vanjskih poslova Hrvatske koja je istakla nekoliko prijedloga za koje smatra da se njima može poboljšati političko stanje u Bosni i Hercegovini.

Prijedlozi su nastali na plenumu “Quo Vadis Balkan”, a koji je krajem maja održan u Zagrebu. 

Organizatori plenuma bili su novosadska Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), zagrebački Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i podgorički Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Riječ je o sljedećim prijedlozima Pusić:
•    “Pojačati prisutnost/brojnost EUFOR-a na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine;
•    Započeti s izradom demokratskog Ustava Bosne i Hercegovine kojim bi se zamijenio četvrti dodatak Dejtonskom mirovnom sporazumu;
•    Započeti s izradom Izbornog zakona kojim bi se vodilo računa o dvije bitne komponente: (1) Koncipirati Bosnu i Hercegovinu kao građanskom državom, jer savremene demokratije ne poznaju drugi model, i uvesti mehanizme zaštite kolektivnih prava etničkih zajednica. S obzirom na nedavnu prošlost i aktuelnu političku situaciju, nužno je voditi računa o zaštiti i garantiranju kolektivnih prava pojedinih naroda. Za to postoje mnogi primjeri kolektivnih prava koji se mogu koristiti. No, to ne može biti umjesto ili na štetu temeljne ideje građanske države; (2) Zaštita kolektivnih prava je dodatni oblik sprečavanja moguće etničke diskriminacije, a ne zamjena za jednakost svih građana;
•    Insistirati na tome da se sve promjene u vezi s članstvom u EU dešavaju istovremeno i na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine;
•    Razvijati političko partnerstvo i sa neetničkim strankama i liderima”, prijedlozi su Pusić.

Na spomenutom plenumu, na kojem je učestvovalo više od 50 zvaničnika i stručnjaka iz regije, je konstatovano da Hrvatska i Srbija vanjskopolitičkim djelovanjem prema Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori narušavaju dobrosusjedske odnose i destabiliziraju region. Uz Pusić, čiji stav je možda i manje važan u odnosu na onaj Mire Lazovića, Ive Komšića, Esada Durakovića i svekolike druge javnosti nije bilo dovoljno da Konaković shvati opasnosti zahtjeva Dragana Čovića i HNS-a. 

No, sve to Konakoviću nije problem, jer on sanja građansku BiH, ali očito ne razumije da savremene demokratije ne poznaju drugi model nego onaj koji su zagovarale građanske stranke u BiH, prije svih DF i SDP.

Upravo zbog svega toga i zbunjuje postojanje ‘sedmorke’ koja je stala iza kandidature Denisa Bećirovića, jer stranke koje čine sedmorku o mnogo važnih pitanja imaju dijametralno suprotna stajališta. Posebno o izmjenama Izbornog zakona, koji je trenutno najveća ‘zamka’ kako za BiH tako i za međunarodnu zajednicu. Bit će zanimljivo čuti Bećirovićev stav oko svega, s obzirom da on 'vodi rat' s HDZ-om već duži niz godina, a i da pripada SDP-u, koji je uz DF bio najglasniji protivnik zahtjevima Čovića.

Opasnost da će se i nakon ovogodišnjih izbora nastaviti blokade je izvjesna. Toga je svjestan i Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH koji je sinoć na Face TV to jasno kazao.

“Naredna četiri mjeseca će stvarno biti mjeseci s puno posla. Zalažem se za to da se bude na fer liniji i moramo voditi računa da nakon izbora ne dođe do blokade koja se već dijelom nazire”, kazao je Schmidt.