Ustavni sud BiH mora odlučiti o HE Buk Bijela

SARAJEVO, (Patria) - Zajednička komisija za koncesije BiH ni danas nije imala kvorum za rad, pa će rješavanje pitanja ustavnosti dodijeljenih koncesija za izgradnju HE na Drini, među kojima je Buk Bijela čija je gradnja počela ipak biti na dnevnom redu Ustavnog suda BiH.

Iako je Ustavni sud BiH u prvom svom odlučivanju i donošenjem djelomične odluke u meritumu odluku prepustio Zajedničkoj komisiji do toga već mjesecima nije došlo. Osim kvoruma za rad Komisija nema ni legalnost jer je članovima istekao mandat.

Sud BiH koji je odlučivao o upravnom sporu koji je pokrenuo član Komisije Mensur Šehagić odlučio je da Komisija u ovom sastavu ne može odlučivati o izgradnji tri hidroelektrane na Drini, ali nije donio nikakve zaštitne mjere pa se gradnja hidroelektrane može nastaviti.

Šehagiću je bio sporan sastav komisije koji ne odražava administrativnu i etničku strukturu Bosne i Hercegovine.

Komisija za koncesije formirana je od šest članova iz RS i jednog s područja Federacije, odnosno predstavnika državne i Komisije za koncesije RS. Većini iz entiteta Republike Srpske kumovala je državna komisija koja više od godinu dana radi bez dva člana iz Federacije, i jednog iz Brčko distrikta, a nakon što su starim članovima mandati istekli.

Vlasti Republike Srbije moraju znati da ulaskom u projekt izgradnje hidroelektrane „Buk Bijela“, koji nema saglasnost države i koji se protivi odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine rizikuju, ne samo ekonomske štete, nego i ne doprinose dobrosusjedskim odnosima.

U RS-u vole reći da je ovaj projekat izglasan na Vijeću ministara BiH u “Okvirnoj energetskoj strategiji BiH do 2035. godine”.

Ali, HE Buk Bijela nije uvrštena kao "energetski resurs Republike Srpske", već je uvrštena u Okvirnu energetsku strategiju BiH kao energetski projekat od značaja za energetski sistem BiH“, pojašanjavat će kasnije bivši premijer BiH Denis Zvizdić.

Stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero navodi da je poznato da politika iz RS-a već duže vrijeme pokušava iznuditi rješenja kojima bi se okončala ustavna potreba participacije stranih sudaca u odlučivanju Ustavnog suda BiH. U tom pravcu su donošeni čak i zaključci i rezolucije Narodne skupštine RS-a. 

"Narodna skupština RS-a je i raspisala konkurs za imenovanje dvojice sudaca u Ustavnom sudu BiH, a čemu bi trebalo da uslijedi razrješenje i povlačenje aktuelnih sudija Miodraga Simovića i Zlatka M. Kneževića, istovremene jednom od sudaca u julu ove godine (Mato Tadić) prestaje mandat i predstoji imenovanje novog sudije u Parlamentu FBiH. Sve pobrojane činjenice upućuju na mogućnost da se po povratku ovoga predmeta (Buk bijela) Ustavnom sudu BiH ne stvore mogućnosti za legalno odlučivanje, a čime bi i dalje 'živ' ostao predmet, a radovi na izgradnji Buk Bijele bili nastavljeni i intenzivirani o čemu nas redovno izvještavaju Milorad Dodik, premijer Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić, te notorni PR cijele priče ministar energetike RS-a i predsjednik Socijalističke partije RS Petar Đokić", naveo je Cero.