Američka Helsinška komisija protiv predloženih izmjena Ustava FBiH

(Patria) - Američka vladina Helsinška komisija koja promoviše ljudska prava, vojnu sigurnost i ekonomsku saradnju u 57 zemalja Evrope, Evroazije i Sjeverne Amerike nije podržala namjere OHR-a da nametne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona koje se odnose na popunjavanje Doma naroda FBiH.

“Ove promjene efektivno idu samo u korist vodećoj etnički baziranoj političkoj stranci među bosanskim Hrvatima i dodatno učvršćuju podjele po etničkoj pripadnosti u bosanskoj politici u cjelini”, saopćeno je u srijedu navečer iz Helsinške komisije.

Predsjedavajući Helsinške komisije. senator Ben Cardin, i kopredsjedavajući, kongresmen Steve Cohen, izrazili su “duboku zabrinutost zbog napora visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH da nametne promjene u izbornom sistemu zemlje jedva dva mjeseca prije Općih izbora zakazanih za oktobar. Oni su izdali sljedeće zajedničko saopštenje u kojem navode da dijele zabrinutost bh. civilnog društva, akademske zajednice i političke zajednice u Bosni i Hercegovini povodom aktuelnog prijedloga visokog predstavnika međunarodne zajednice da se izvrši promjena izbornog sistema u BiH neposredno prije predstojećih općih izbora.

“Oni ne uspijevaju da se pozabave širim pitanjima demokratije zasnovane na građanima, kojima se očigledno treba pozabaviti kako bi zemlja prevazišla destabilizirajući ćorsokak i krenula naprijed. Vrijeme njihovog uvođenja je također problematično. “Helsinška komisija dugo je podržavala izborne reforme u Bosni i Hercegovini koje iz vlasti uklanjaju etničku pripadnost. Takve reforme treba da budu osmišljene tako da građanima daju širi spektar istinski demokratskih izbora, mogućnost da svoje izabrane zvaničnike pozovu na odgovornost, zaslužen osjećaj stabilnosti i potrebnu nadu za evropsku integraciju. Također smo podržali snažniju ulogu međunarodne zajednice i njenih predstavnika u zemlji, uključujući Ured visokog predstavnika, u odgovoru na nedostatak demokratije i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Međutim, vjerujemo da ova konkretna akcija, ako se sada nametne, neće predstavljati istinski napredak koji je Bosni i Hercegovini potreban i da može efektivno pogoršati stvari”, saopćili su senator Cardin i kongresmen Cohen.

Istovremeno, i iz njemačke savezna Vlade bh. novinarki koja radi u Njemačkoj Melini Borčak saopćeno da je su oni “zabrinuti zbog napetosti u BiH”, te da se “ne smiju donositi nikakvi propisi koji produbljuju etničku podjelu”.

“Predstojeći izbori u oktobru su od velike važnosti. Mora se učiniti sve da se etničke podjele ne prodube. Stoga podržavamo današnju odluku visokog predstavnika da ograničeno koristi Bonske ovlasti kako bi osigurao transparentnije i poštenije izbore. Temelji se na preporukama stručnjaka OESS-a (ODIHR) i Vijeća Europe (GRECO). Slobodno i pošteno održavanje izbora je minimalni standard u demokratiji i ne može se uskratiti građanima BiH. Primjena Bonskih ovlasti od strane visokog predstavnika bila je nužna jer su proljetos propali pregovori o izbornoj reformi u BiH, koja je trebala regulirati i te aspekte. Visoki predstavnik Christian Schmidt detaljno se konzultirao s međunarodnom zajednicom, uključujući  i Njemačku. Visoki predstavnik ima punu podršku savezne vlade. Nadamo se da će i ostale neophodne reforme, poput izbornog zakona i ustava, političari u Bosni i Hercegovini dogovoriti najkasnije nakon izbora. Saveznoj je vladi jasno da se ne smiju donositi nikakvi propisi koji produbljuju etničku podjelu”, odgovoreno je u srijedu navečer novinarki Borčak iz kabineta kancelara Olafa Scholza.

Za to vrijeme, iz Vlade Republike Hrvatske pozvali su visokog predstavnika Christiana Schmidta da ponovo stavi na sto izmjene Ustava FBiH.

"Želimo da gospodin Schmidt ponovno stavi na stol temu Ustavne i izborne reforme te krene u dobrom smjeru, ne obazirući se na bezobrazne i neprimjerene pritiske bošnjačkih stranaka”, saopćeno je i Vlade Republike Hrvatske.

(Istraga.ba)