(Patria) - Šesti je dan otkako je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na unapređenje izbornog procesa, ali i snažnija ovlaštenja Centralne izborne komisije kada je riječ o sankcijama političara i političkih subjekata. Schmidt je u srijedu 27. jula vrlo jasno precizirao da ostavlja vrijeme do početka septembra političkim liderima i strankama da pokušaju doći do dogovora o političkim izmjenama, a ukoliko to ne urade kada ih pozove na sastanak onda će morati donijeti neku odluku.
Na sastanku u OHR-u su prisustvovali predstavnici SDA, HDZ BiH, DF-a, Naše stranke i SBB-a, predsjednici NIP-a i SDP-a.
Protesti koji su se ispred zgrade OHR-a odvijali tri dana zaredom bili su signal Schmidtu da se za sada ne upušta u političke izmjene već da ostavi određeno vrijeme da se dođe do dogovora. Takav signal dobio je i od njemačke vlade, a brojna su upozorenja da će se situacija dodatno zakomplicirati ukoliko Schmidt uoči samih izbora nametne izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH kada je riječ o popuni Doma naroda FBiH.
Poziv političkim liderima da počnu sa razgovorima za sada je bez odgovora. Prema informacijama kojima raspolaže Patria još nijedna od sedam stranaka koje su bile na sastanku u OHR-u nije spremna napraviti prvi korak.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izrazio je sumnju da do dogovora može doći, a posebno u tako kratkom vremenskom roku. Istakao je i kako je potrebno jasno precizirati šta ne mogu sadržavati izmjene Izbornog zakona, ali da stav o tome trebaju donijeti probosanske partije. No, ni Izetbegović nije bio spreman javno pozvati ove stranke na razgovor.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović na press konferenciji 29. jula nije bio pretjerano raspoložen za priču, ali je kazao kako nije optimista da može doći do dogovora.
“Imali smo dovoljno prostora od potpisanog sporazuma u Mostaru, dvije godine. Jasno smo čuli predstavnike bošnjačkog naroda u Sarajevu ovih dana kako su imali taktike da se ništa ne bi dogovorilo i ako sada neko očekuje da se nešto napravi u ovih mjesec dana, mislim da je to neprovodivo, ali mi smo na dispoziciji što se toga tiče. Pitanje je šta bi značio dogovor, nema zasjedanja domova i ne znam kako bismo mogli implementirati, mislim da nema više vremenskog prostora”, naveo je Čović.
U svom obraćanju javnosti nakon nametanja izmjena Izbornog zakona BiH Schmidt je dio odgovornosti prebacio na predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela koji je polovinom juna okupio lidere parlamentarnih stranaka u Briselu kada je postignuta saglasnost o provođenju 14 prioriteta EK, a kako bi BiH do kraja godine imala šansu za kandidatski status.
Schmidt je vrlo jasno pozvao političke lidere da preuzmu odgovornost, ili će u suprotnom to učiniti u interesu svih građana BiH.
“Ovo nije neki prijateljski prijedlog, to je njihov posao i njihova odgovornost. Pozvao bih da napuste igre hoće li učiniti visoki predstavnik, neće li i šta će uraditi, nego uradite, ne čekajte da uradi neko drugi. Ako ne uspijete uraditi, onda u skladu s ovlastima iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, ja ću preuzeti odgovornost“, kazao je Schmidt koji je otputovao u Njemačku zbog porodičnih obaveza.