Turković se nije 'prebrojala': Naša snaga će odrediti budućnost, table EUFOR-a zamijenit će NATO

Piše: A. Čorbo-Zećo

Spremnost na odbranu države najbolja je zaštita, tačnije naša snaga će odrediti našu budućnost, poruka je koju bi ovdašnji političari i oni koji pretenduju da budu lideri morali izgovarati u javnosti. Kuknjava kako smo ugroženi jer će misija EUFOR-a okončati eventualno svoj rad, je destruktivna i jako loša. 

Ma koliko EUFOR imao značajnu ulogu u održavanju mira, jasno je da bez domaćih snaga koje su spremne na različite načine braniti državu BiH nema sigurnosti.

S tim u vezi bh. politika ne smije iskazati ni najmanju slabost, bez obzira kakve prepreke stajale pred Bosnom i Hercegovinom.

O ovoj temi govorio je jučer i član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je Bužimljanima pričao o ratu poslije rata.

"Rat je nastavak politike drugim sredstvima, kod nas je politika nastavak rata drugim sredstvima. S aspekta funkcije koju obnašam dužnost mi je to reći građanima BiH. Mi smo jednu vrstu bitke dobili, pred nama je druga, nastavit će se narednih godina", istakao je Komšić.

Precizirao je, a u vezi sa stranim faktorima, koji su prvo u BiH učinili nepravedan mir, nastao nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma te jasno poručio da i mi hoćemo da živimo po pravilima koji važe u njihovim zemljama.

„I mi hoćemo da sami donosimo odluke, a ne da nam tutorišu. U ime mira i budućnosti raspustili smo Armiju, znate kakva je bila. Sve u ime mira i budućnosti, ni to nije dovoljno dušmanima danas, i kada nas nisu uspjeli vojnički pokoriti, sada bi da nas politički udave“, poručio je Komšić.

I Bakir Izetbegović u smislu odbrane BiH govorio je nedavno, a što je izazvalo lavinu negodovanja, o 'prebrojavanju'. On je, istina, nemušto govorio o snazi koju ima BiH, ali poruka je bila jasna. Suprotno ovim stajalištima ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odaslala je uznemirujuće saopćenje u kojem je navela da početkom novembra ove godine, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda bi trebalo, u redovnom postupku, razmatrati produžetak mandata vojnoj misiji Althea u Bosni i Hercegovini.

„Povlačenje međunarodnih vojnih snaga bio bi težak udarac građanima Bosne i Hercegovine koji su se vratili na svoja ognjišta u Republici Srpskoj sa kojih su protjerani i gdje i danas trpe različite vrste diskriminacije, uznemiravanja i zastrašivanja. Posebno je značajno prisustvo međunarodnih vojnih snaga u Brčkom“, kazala je Turković.

Pitanje koje se jasno nameće jeste šta su političari u BiH učinili na sigurnosti povratnika i čemu javno priznavanje eventualnih slabosti!?

I to u momentu dok se susjedne Hrvatska i Srbija naoružavaju najmodernijim oružjima, tvrdeći da tako jačaju odbrambenu snagu zemalja. Srbija je tradicionalno uvijek bila napadač, pa je legitimno pitanje od koma i od čega će se braniti. Nikakve osude međunarodne zajednice na izjave Aleksandra Vučića nisu stizale, ali su svi redom o Bakirovom 'prebrojavanju' u glas progovorili. 

Baš kao što su Armiju RBiH zaustavili na vrhuncu njenih vojnih uspjeha. Stoga je ispravno upitati se i sjetiti kako nas je UN branio u Srebrenici i imati na umu da je snaga odbrane najjače oružje.

No, kako psihološki ovakva retorika utječe na stanovništvo?

Odgovor na ovo pitanje dao je psiholog Bojan Šošić koji za Patriju kaže da vjeruje da bi u ovakvim komunikacijama naglasak trebalo staviti na ono što je s naše strane činjeno da se stvari poslože u našu korist.

„Dovoljno je demotivirajuće vidjeti kakvi su domaći kapaciteti kad je potrebno boriti se sa šumskim požarima, a kamoli kad se počne razmišljati o eventualnim većim sigurnosnim izazovima. Bosna i Hercegovina jasno i nepokolebljivo stoji na putu euroatlantskih integracija i premda neke korake domaći političari mogu usporiti svojim djelovanjem ili nedjelovanjem, građani ove zemlje su dominantno bili i ostaju na pravoj strani društveno-političkih tokova u regiji i globalno“, ističe Šošić.

Napominje da potencijalna sigurnosna prijetnja svakako može doći jedino od onih koji bi u ovom istorijskom trenutku imali podršku Ruske Federacije u svojim secesionističkim težnjama. 

„Svim ovim tobožnjim „političkim liderima“ u predizbornom periodu odgovara da se u narodu diže tenzija i strah od sukoba. Iz ugla zaštite mentalnog zdravlja ja to nikako ne mogu opravdati. Da neko prospe otrov u neki vodotok, bio bi valjda optužen za ugrožavanje zdravlja građana. Krajnje je vrijeme da počnemo jasno prepoznavati isprazne trovačke elemente u retorici političara i držimo ih odgovornim za to. 

Za ometanje nastavka mandata EUFOR-a u krajnjem slučaju postoji i jednostavno i elegantno rješenje, a to je da se sve njihove table prosto zamijene tablama NATO-a, sasvim u skladu s mandatom koji Alijansa ima prema Dejtonskom sporazumu. I NATO to dobro zna“, dodao je Šošić.