ŽIVOT PORED TERMOELEKTRANE Ovdje jutro svane u podne

SARAJEVO, (Patria) - Izetu Barčiću, 64-godišnjem Tuzlaku, prije 20 godina dijagnosticiran je karcinom. Nekoliko operativnih zahvata spasilo mu je život, ali i ostavilo trajne posljedice.

Za narušeno zdravlje odgovornim smatra zagađenje iz Termoelektrane Tuzla te ističe da su smrad i prašina u zraku njegova svakodnevnica.

"Nemam jednu stranu pluća. Jedva dišem i uglavnom sam u kući. Užas živi, ali ne samo meni nego i narodu koji tu stanuju", kaže Izet za Radio Slobodna Evropa (RSE) opisujući naselje Bukinje u blizini kojeg se nalazi termoelektrana.

Od izgradnje 1959. godine, Termoelektrana Tuzla je do danas najveći proizvođač električne energije u BiH, a za rad koristi ugalj.

Stanovnici Bukinja i drugih okolnih naselja tvrde da je ona i najveći zagađivač te da im sumporne čestice koje izlaze iz njenih postrojenja zagorčavaju život.

Izetova supruga boluje od astme zbog čega su im liječnici savjetovali da odsele iz Bukinja.

"Doktor kaže vi se morate udaljiti od Termoelektrane, ali gdje da odemo?", ističe on.

Preminulo 38 ljudi u okolini termoelektrane
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bukinju stanuje nešto više od 600 ljudi.

Predsjednik mjesne zajednice Goran Stojak kaže za RSE da je samo u 2020. godini u tom naselju preminulo 38 ljudi i da je najveći broj bolovao od karcinoma.

"Ovdje nekad tek u podne svane, jer se ništa ne vidi od smoga. Od prašine se osjeti ljutina u grlu i peckanje očiju. Padaju kisele kiše, po stanovnicima pada magla iz Termoelektrane", naglasio je.

Stanovnici Bukinja, ali i ostalih tuzlanskih naselja tvrde da su prepušteni sami sebi jer niko nema sluha da promijeni stanje.

"Ne tražimo da se ugasi termoelektrana, znamo da moraju ljudi od nečega živjeti. Ali dajte da se nešto uradi za buduće generacije", ističe Stojak.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona iz 2018. godine, zagađeni zrak u Tuzli uzrokovao je 29 posto smrti od moždanih udara, 20 posto smrti od raka pluća, 31 posto bronhitisa kod odraslih osoba, te 23 posto bronhitisa kod djece.

Termolektrana Tuzla u nadleženosti je Elektroprivrede BiH, jednog od tri javna preduzeća za proizvodnju i distribuciju električne energije u BiH.

U Termelektrani su za RSE naveli da bez odobrenja vlasnika ne mogu razgovarati o situaciji kada je riječ o zagađenju zraka. Na upit kojim mjerama planiraju riješiti probleme mještana nisu odgovorili ni iz Elektroprivrede BiH.

Zdravstveni troškovi
Studija koju je prije deset godina objavio Centar za ekologiju i energiju u Tuzli pokazala je da zdravstveni trošak od zagađenja iz Termoelektrane iznosi oko 99 miliona eura godišnje.

To tvrdi Denis Žiško, nekadašnji član Centra, i pojašnjava za RSE da je toliko koštalo bolovanje i liječenje građana u tom dijelu BiH.

"Najveći problem je da to uzrokuje smrtne posljedice. Otkako je studija objavljena Termoelektrana Tuzla nije učinila ništa kako bi smanjila zagađenje. Otežu taj proces, a u međuvremenu mogu slobodno reći da ubijaju građane. Tuzlaci su gotovo 60 godina taoci spaljivanja uglja i svojim zdravljem subvencioniramo tu, nazovimo, jefitnu električnu energiju", ističe on.

Zbog najvećih industrijskih postrojenja koja nedovoljno ulažu u modernizaciju opreme i zaštitu životne sredine, ali i kućnih ložišta odnosno spaljivanja fosilnih goriva, BiH je među najzagađenijim zemljama u Evropi.

Organizacija Human Rights Watch objavila je 29. augusta izvještaj u kojem se navodi da se vlasti BiH nisu uspjele uhvatiti u koštac sa zagađenjem zraka kojeg svake godine uzrokuje smrt hiljada ljudi.

Pozivajući se na podatke Svjetske banke, Human Rights Watch procijenjuje da od zagađenja zraka u BiH godišnje umire oko 3.300 ljudi.

"Zastarjelo oslanjanje na ugalj ubija hiljade ljudi svake godine, a vlasti ne čine mnogo da spriječe problem ili da upozore ljude na rizik po njihovo zdravlje", naveo je u saopćenju Felix Horne iz Human Rights Watcha.

Upozoreno je da oslanjanje zemlje na drva, kao i ugalj za zagrijavanje i proizvodnju električne energije, gradove u BiH svrstavaju među najzagađenije u svijetu.

Ostatak teksta pročitajte na Radiju Slobodna Evropa.